Naslovnica Priče

Upoznajte najvećeg hrvatskog renesansnog komediografa

Nikada nije završio studij već se 1543. vraća u Dubrovnik, gdje se nije bavio trgovinom poput oca, nego piše komediografska djela i upada u dugove
07. ožujka 2018. u 09:37 1 komentara 1209 prikaza
Marin Držić
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Marin Držić bio je najveći hrvatski renesansni komediograf, začetnik modernizma u hrvatskoj knjizi i na pozornici. Živio je u doba krize, kada se Europa zatvarala u sebe, a njegov dubrovački zavičaj postupno je gasio humanistički san, odnosno gasila se razigranost, fantazija i briljantnost. Bio je svećenik, a svoju je poznatu karijeru započeo 1526. kao jedan od dvojice rektora dubrovačke crkve Svih svetih. 

Hvar Hvar, oko 1485. – Venecija, 1553. Hvarski vlastelin i pisac prve svjetovne drame

Godine 1538. izabran je za orguljaša dubrovačke katedrale, dok mu je nekoliko mjeseci poslije Vijeće umoljenih dodijelilo novčanu potporu za daljnju izobrazbu. 

Književni dar razvio je u talijanskoj Sieni, gdje je studirao humanističke znanosti i kanonsko pravo te gledao seljačke lakrdije, komedije i pastirske igre. 

Usprkos zabrani skupova i predstava u privatnim kućama, što je u ono doba u Sieni bio običaj, Držić redovito u njima igra, a 1542. zbog toga je i uhićen. 

Bio je omiljen među kolegama pa ga 1541. biraju za upravnika studentskog doma i vicerektora Sveučilišta. Međutim, nikada nije završio studij već se 1543. vraća u Dubrovnik, gdje se nije bavio trgovinom poput oca, nego piše komediografska djela i upada u dugove. 

Istodobne stječe mnogobrojne neprijatelje među dubrovačkim bogatašima koji su se prepoznali u njegovim djelima. Nakon toga odlazi u službu austrijskog pustolova grofa Christopha Rogendorfa; s njime kratko boravi u Beču i Carigradu gdje mu je bio i prevoditelj. 

I dalje zapada u dugove, unatoč gradskim službama, pa 1562. odlazi u Veneciju, gdje se spominje kao kapelan venecijanskog nadbiskupa. Godine 1566. odlazi u Firencu i tamo pokušava organizirati ustanak protiv dubrovačke vlastele, kako bi se izborio za veći utjecaj pučana u upravljanju Republikom. Međutim, ne nailazi na potporu firentinske elite...  

Umro je u Veneciji iznenada i prilično tajanstveno. Sahranjen je u mletačkoj crkvi Svetih Ivana i Pavla. Urotnička Držićeva pisma, koja su pronađena 1938., učinila su ga kontroverznim. 

U ekstremnim interpretacijama, tako je za jedne – neodgovorni pustolov koji neprestano trči za novcem, a za druge – pobunjeni plebejac koji se bori za bolji i pravedniji svijet. 

Međutim, i jedni i drugi mu ne mogu umanjiti titulu najživotnijeg hrvatskog renesansnog pisca i začetnika hrvatske komediografije. Njegovi najveći umjetnički dosezi nalaze se u komedijama Dundo Maroje i Skup.  Držić je pisao i djela za prikazivanje o pokladama, a izvodile su ih poznate kazališne družine. Bio je pjesnik vedre, renesansne glume, dalek pobožnim stremljenjima. 

Izrazio je draž pučkog govora, progovorio je jednostavnim narodnim jezikom te je prvi na pozornicu donio jednostavne likove iz običnog života (Pomet, Dundo Maroje, Tripče, Bokčilo...). 

Bio je vješt dramatičar, a njegov se komediografski opus održao do danas snagom nepatvorenog umjetničkog nadahnuća. Držić je imao nadimak Vidra, a bio je i vrstan glazbenik: svirao je orgulje, leut, flautu, kontrabas, kordini, kornet i klavičembalo. 

O njegovu životu 2006. Veljko Bulajić snimio je film Libertas. Zagrebačko kazalište Vidra nosi ime njemu u čast. 

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Bloomington, Indiana Smokvica na Korčuli, 1902. – Bloomington, SAD, 1975. Sociolog koji je proučavao društveni i politički razvitak Hrvata Valpovo: Dvorac Prandau Norman Valpovo, 1750. – Budim, 1825. Upoznajte autora prve arheološke rasprave među Hrvatima Bruno Bušić Vinjani Donji, 1939. – Pariz, 1978. Prokletstvo prezimena Bušić: I Bruno je dao život za domovinu