Faust Vrančić najvažniji je izumitelj, inženjer i tehnički pisac na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, a uz to je bio i jezikoslovac, diplomat i biskup. 

Postao je slavan u svjetskoj tehničkoj literaturi zahvaljujući djelu Machinae Novae iz 1616. u kojem je opisao izume čak 56 naprava, uređaja i konstrukcija. 

Među njima su osobitu pozornost privukli padobran (Homo Volans) i viseći most. 

Njegove tehničke novosti, inače bliske novovjekoj fizici, bile su daleko ispred svoga vremena pa su zaživjele desetljećima i stoljećima nakon njegove smrti. 

Kao svećenik i diplomat u habsburškoj službi obnašao je različite dužnosti te je kao ugledan stručnjak boravio i na dvoru njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Rudolfa II. koji ga imenuje biskupom u Mađarskoj te kraljevskim tajnikom za poslove Ugarske i Transilvanije. 

Veliki istraživački serijal Bože Skoke

SVAKE SRIJEDE upoznajte jednog hrvatskog velikana iseljenika

28

Korčula, 1254. – Venecija, 1324.

Hrvatski velikan koji je u Europu donio dalekozor, sladoled i špagete

Godine 1605. razočaran političkim službama, napušta dvor u Pragu i odlazi u Rim, gdje se 1609. upoznaje s izumima Leonarda da Vincija. 

Osnovna karakteristika Vrančićevih tehničkih konstrukcija ogleda se u jednostavnosti, jasnoći, izvedivosti i prilagođenosti potrebama čovjeka.

Svestrani Faust Vrančić objavio je 1595. u Veneciji "Rječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskoga, talijanskoga, njemačkog, hrvatskog (dalmatinskog) i mađarskog". To je prvi hrvatski tiskani rječnik koji na oko 130 stranica donosi oko pet tisuća riječi svakog jezika. 

Iako je starost namjeravao proživjeti u rodnom Šibeniku, umro je u Veneciji, a njegovo tijelo je oporučno sahranjeno u crkvi svete Marije na otoku Prviću.   

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”