Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Prvi Hrvat na Princetonu dovodi Obamina savjetnika u Umag

Konferenciju podupiru brojne domaće i inozemne organizacije, a Kovač ističe glavne sponzore: Grad Umag, Algebru, Cedevitu i RRIF
17. kolovoza 2017. u 09:12 2 komentara 1024 prikaza
Dejan Kovač
Foto: Privatni album

Dejan Kovač prvi je Hrvat koji radi na prestižnom američkom sveučilištu Princetonu, unutar škole Woodrow Wilson. U Hrvatskoj je odlučio organizirati konferenciju pod nazivom Agenda 2030., koja se održava u Umagu 27. i 28. kolovoza.

ACAP Chicago Žele uspjeti u nečemu što mnogima nije pošlo za rukom – povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske

Okupio je svjetsku i domaću elitu, a među inima predavanje će održati renomirani ekonomist prof. Alan Krueger, redovni profesor na sveučilištu Princeton, vlasnik više od 80.000 znanstvenih citata i glavni ekonomski savjetnik bivšeg američkog predsjednika Obame u razdoblju izvlačenja SAD-a iz financijske krize 2008. S Dejanom Kovačem razgovarali smo o hrvatskoj ekonomiji i samoj konferenciji. 

Istraživač ste na Princetonu, kako je tekao vaš znanstveni put? 

Diplomirao sam, magistrirao i započeo doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na ekonomskom institutu u Pragu CERGE-EI magistrirao sam te sam doktorand. U zadnje tri godine bio sam gostujući istraživač, a od ove godine sam i stalni istraživač na znanstvenim projektima unutar škole Woodrow Wilson, poznate u svijetu jer je kroz povijest dala najviše nobelovaca te je školovala na stotine svjetskih vođa. Imam širok interes istraživanja, od terorizma, migracija i ratova do procjena učinkovitosti vladinih politika na dobrobit građana unutar ekonomike rada, zdravstva i školovanja. 

Koliko ste upućeni u našu ekonomsku situaciju, odnosno koliko se bavite upravo Hrvatskom? 

Oko 70 posto mojih istraživanja usmjereno je upravo na RH, ostatak je usmjeren na generalna ekonomska pitanja, EU i SAD. Hrvatska je u vrlo nezavidnom položaju: recesija je trajala puno dulje nego u svjetskoj ekonomiji; spor oporavak, visoka zaduženost, manjak strukturni reformi, prevelik državni sektor i ne postojanje konzistentne strategije u zadnjih 25 godina pogurali su nas na dno EU, uz bok Rumunjske i Bugarske. Potrebne su strukturne reforme koje nijedna politička opcija nema snage ni želje provesti jer bi iziskivale nepopularne ekonomske politike i gubitak potpore i glasača. U Hrvatskoj, jednostavno, ne postoji pravi privatni sektor koji je tržišno konkurentan. Imamo prevelik javni sektor, a samim time i goleme porezne namete. S druge strane, velik dio privatnog sektora nije tržišno konkurentan jer je vezan na državni aparat i javnu nabavu, tako da nam ostaje jako malo poduzetnika koji mogu konkurirati na globalnoj razini. Tako bilježimo i porast uvoza naspram izvoza, pa je nastala spirala koja nas vodi k nestanku autohtonih hrvatskih proizvoda.

Što je sa zaduženošću? 

Da, to je druga dimenzija, visoka zaduženost od oko 85 posto BDP-a. Ono što laicima općenito nije jasno jest da ovo nije visoka zaduženost ako vam je ekonomija na zdravim temeljima, jer Velika Britanija je skoro na 90%, SAD na 109%, a Japan čak na 250%. Problem nastaje kada prijeđete čarobnu barijeru i niste u stanju vraćati glavnicu i kamate. Mi jednostavno ne proizvodimo ništa, a jedini svježi dah nam je sezona u turizmu koju ne iskorištavamo dovoljno. Zaključno, Hrvatskoj je potrebno rezanje državne uprave, smanjenje poreznih nameta da bi se potaknulo poduzetništvo, usmjerenje na brzorastuće sektore IT industrije i cjelogodišnji turizam te pokušaj oživljavanja zaboravljenih sektora poljoprivrede i stočarstva. 

Glavni ste organizator znanstvene konferencije koja se održava u Umagu. Što vas je motiviralo? 

Hrvatska kao jedna mlada demokracija nije dovoljno ulagala u educiranje svojih kadrova u inozemstvu. Kada smo 1991. doživjeli snažan šok i potpunu promjenu paradigmi te prešli s planske na tržišnu ekonomiju odjednom, stručnjaci koji su se kleli u sustav centralnog planiranja “preko noći” su postali stručnjaci za derivative i swapove. Stručnjaci koji nisu bili stručnjaci i znanstvenici koji nisu bili znanstvenici u ekonomskim znanostima, bez adekvatnog usavršavanja u inozemstvu, podučavali su nove generacije ekonomista. S druge strane, Kina, kojom dandanas upravlja Komunistička partija, školuje oko 500.000 studenata na najboljim svjetskim sveučilištima svake godine. U globalnom svijetu, gdje konkurencija više nije osoba preko puta vas već osoba na drugom kraju svijeta, izuzetno je bitno da ste konkurentni u znanju, što mi očigledno nismo. Tako se i rodila ideja o konferenciji, tj. htjeli smo dovesti najbolje svjetske stručnjake u Hrvatsku da nam prenesu dio svojih iskustava i znanja.

Koga ste sve uspjeli dovesti na Agendu 2030.: Ekonomiju u mijenjajućem svijetu, uz prof. Kruegera? 

Agenda 2030: Economics in a changing world doista je posebna konferencija. Prvo, naša su tri glavna govornika osobe koje su imale iskustva ne samo u znanosti već su radili i u realnom sektoru, pomažući SAD-u u izlasku poslije financijskog kraha u 2008. Dakle, uz prof Kruegera, tu je i prof. Josh Angrist, profesor na MIT-u, jedan od najprodavanijih autora čije su knjige neizbježni udžbenici na svim sveučilištima u svijetu. Prof. Henry Farber, profesor na Princetonu, ima izuzetne zasluge u ekonomici rada i utjecaju sindikata na tržišta rada. Osim glavnih govornika, imamo više od 70 prezentera na više od 20 panela s renomiranih sveučilišta. U potpori organizacije imamo mnogobrojne domaće i inozemne organizacije, a posebno bih istaknuo i glavne sponzore: Grad Umag, IgBS e-Leadership MBA Visokog učilišta Algebra, Cedevita i RRIF Visoka škola za financijski menadžment. I moram napomenuti da uz mene u organizacijskom ima još nekoliko izvrsnih znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske. Profesor Boris Podobnik, gostujući profesor na sveučilištu Boston i Građevinskom fakultetu u Rijeci, Vuk Vuković doktorand na sveučilištu Oxford, Leo Mršić profesor s IgBS e-Leadership MBA Visokog učilišta Algebra i Mia Despotović, glavni organizacijski koordinator. Ja sam imao sreću da sam surađivao na projektima s profesorom Krugerom tako da je to dosta pridonijelo njegovu dolasku u Hrvatsku. 

Što želite poručiti s konferencije? 

Kao što sam naslov konferencije kaže, Agenda 2030 sveobuhvatni je plan u kojem smjeru svjetska ekonomija ide i kako mi možemo pridonijeti boljem razumijevanju kompleksnih globalnih procesa. S obzirom na to da se održava u Hrvatskoj, jedan od ciljeva je rješavanje osnovnih problema u regiji. Hrvatska, kao i druge susjedne zemlje, prošle su proces tranzicije, neke više, a neke manje uspješno. Generalni problem svih zemalja u regiji je manjak demokratskih procesa, sloboda medija, sloboda govora, visoka razina korupcije i neefikasnost ekonomskih procesa, pogotovo onih vezanih za javnu upravu. To su razine djelovanja kojima je tematski posvećena konferencija. Cilj je sakupiti kolektivna znanja iz regije koja se bave prevencijom negativnih, a unapređenjem pozitivnih procesa i procijeniti koje politike donose najveći efekt. 

Aktivni ste u udruzi Adriatic Economic Association, kakvi su vam daljnji planovi? 

Adriatic Economic Association znanstvena je udruga koja djeluje već nekoliko godina, a cilj joj je povezivanje znanstvenih dijaspora zemalja iz regije s domicilnim zemljama. Trenutačno okuplja stotinjak znanstvenika s vrhunskih svjetskih sveučilišta. Cilj je povezivanje s lokalnim stručnjacima i znanstvenicima u svrhu izrade znanstvenih i projektnih publikacija koje bi pružale egzaktna rješenja. Sve osobe koje su uključene u ovaj projekt imaju svoja primarna zaposlenja i ovo rade radi pomoći svojim zemljama. Mogli su ne sudjelovati i zaboraviti na svoju domovinu, ali postoji nešto u čovjeku što nas tjera da se borimo za promjenu, protiv status quo.

Hrvati na Novom Zelandu Daleki sjever Novog Zelanda 'Hrvati su otišli iz teških uvjeta, a ovdje su mnoge dočekali još gori' Niccolo Tommaseo Šibenčanin koji je postao najveći talijanski lingvist Snežana Voron Dobila desetke odbijenica, ali čvrsto odlučila liječiti Hrvate i uspjela
  • Deleted user:

    Necu gubiti vrijeme da citam clanak, ali kad covjek spomene Obama, dosta mi je. "Prvi Hrvat"?

  • tolitol:

    Sve je objasnio što s našim ekonomskim modelom ne valja. Izvrstan intervju. Trebalo ga je staviti na naslovnu stranicu Večernjeg.