U izdanju Otokara Keršovanija, u ediciji Svjedočanstva objavljena je knjiga "Jadranske priče (Ljudi, brodovi, događaji o kojima se malo zna)" riječkoga novinara, romanopisca i publicista Gradimira Grandea Radivojevića. 

Njegove priče dostupne su na 250 stranica po mnogočemu neobične knjige.

Ponajprije, zaokupljaju ga sudbine običnih ljudi koje su okolnosti, rat i potraga za boljim životom odvele na more, u svijet...

Svoje viđenje obično nepoznate povijesti započinje pričom o našim pomorcima svjetskoga glasa, kapetanima Brnčiću iz Veprinca, Dubrovčaninu Mihu Bačiću, čije je ime ponijela jedna od najljepših ulica u New Orleansu potkraj 19. stoljeća, zatim o Beretiniju, plemiću Dobroeviću, Lopuđaninu Buni i mnogima drugima...

Naši su ljudi za svoju hrabrost i pomoć u spašavanju na moru bili i odlikovani, primjerice kapetan Niko Radoš s Pelješca kojemu je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država odličje uručio 1926. 

Autor ne zaboravlja ni junaka Pearl Harboura, Petra Hercega Tomića, kojega je odličje zaobilazilo više od pola stoljeća, a postumno mu je dodijeljeno u Splitu 2006. 

Slijede Grandeove pomorske priče iz Drugoga svjetskoga rata, ona Pažanina Ivana Bilića Duje na "Junaku" i Novljanina, kapetana duge plovidbe Ljube Dorčića, zapovjednika parobroda "Makarska". 

Autor nastavlja novim poglavljem o ratnim dogodovštinama Ivana Marinca, riječkoga vatrogasca koji je gasio njemački minopolagač "Kibitz".

Piše i o događajima koje su proživjeli do sada vjerojatno nepoznati hrvatski podmorničari, Riječanin Vazmoslav Seršić i Marin Šimara. Oni su, naime, plovili u podmornicama "Nebojši" i "Hrabromu", izgrađenima za Ratnu mornaricu Kraljevine Jugoslavije 1927. u Newcastleu.

Sudionici savezničke operacije iskrcavanja u Normandiji, "dana D", bili su mnogi naši sunarodnjaci. Prema istraživanjima povjesničara Ivana Čizmića, navodi Radivojević, najmanje 15 tisuća članova Hrvatske bratske zajednice sudjelovalo je u iskrcavanju.

>> Hrvat – padobranac na Normandiji

Poslije kapetana i podmorničara, na stranicama knjige mjesto su našle i svjetioničarke, primjerice Višanka Tommasina Buchinsky koja spletom okolnosti i urođenom spretnošću postaje kuharicom, i to ni više ni manje nego Garyju Cooperu pa zatim Charlesu Bronsonu. U Americi se ponovno udala, a 1952. godine, upoznala je kuhajući i američkoga predsjednika Nixona. 

Tommasina se skrasila u Kaliforniji, u nekadašnjem domu američke filmske zvijezde Jamesa Deana.

Mnoge je zanimljive osobe Grande ovjekovječio svojim perom – kapetana Žarka Radovanija, čija je obitelj vezana uz proizvodnju Bakarske vodice, pa boeme – slikara Ivu Palčića iz Novalje koji je 1913. portretirao Matoša, Ivu Biru, američkoga Hrvata, radiotelegrafista koji skuplja raritetne knjige i uspješno se bavi slikarstvom, minijaturista među kiparima, kapetana Cicilijanija...

Zaposlenik Bijele kuće

Hrvat u društvu sedmorice američkih predsjednika

Ivan Čondić

Hrvat – padobranac na Normandiji

Uz malo daška glamura s Onassisove jahte i njegova hrvatskoga mornara, Riječanina Roberta Juršića, pisac nastoji od zaborava sačuvati ne samo ljude nego i brodove. Doznajemo tako za "Darinku", "Königa Ludviga II.", koću "Strelu", teretnjak "Bugu"... 

Ljubitelji priča o ostvarenju američkoga sna doći će na svoje prateći životni put Borisa Paškvana, Suščanina rođena u Zagrebu, koji je 36 godina radio u Bijeloj kući i družio se sa sedam američkih predsjednika. 

Niz listom zanimljivih svjedočanstava završava se dramom hrvatske posade broda Benty u Liberiji. 

Je li to kraj? Nije, kaže pisac, neispričanih priča ima bezbroj. 

Diana Šimurina-Šoufek

>> Hrvat u društvu sedmorice američkih predsjednika

Iz trgovina se povlači brašno: “Kupcima ćemo vratiti novac”