"Bečka škola povijesti umjetnosti i povijest umjetnosti u Hrvatskoj" naziv je zanimljivog znanstvenog predavanja koje je nedavno održano u hrvatskom veleposlanstvu u Beču, u sklopu projekta Godina kulture Austrije i Hrvatske.
"Počašćen sam da mogu biti jedan od sudionika tog projekta, a tema o poveznicama Bečke škole povijesti umjetnosti s povijesti umjetnosti u našoj zemlji zaslužuje biti među prvima u sklopu austrijsko-hrvatske godine kulture", rekao je dr. Milan Pelc, ravnatelj zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti.
>> U Austriji uskoro prvi studij hrvatskog jezika: To je lijep dar
Istaknuo je kako su Hrvatskoj kao zemlji kulture najvažniji njezini povijesno-umjetnički spomenici.
"Upravo su oni već u 19. stoljeću bili predmet istraživanja i znanstvene suradnje bečkih i hrvatskih povjesničara umjetnosti", dodao je, prikazavši postignuća znanstvenika Bečke škole povijesti umjetnosti koji su u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća istraživali hrvatsku umjetničku baštinu.
Riječ je o Rudolfu Eitelbergeru von Edelbergu, Dagobertu Freyu, Hansu Folnesicsu, Karlu Kovaču, Maxu Dvoraku, Josefu Strzygowskome i drugima.
Kako je napomenuo dr. Pelc, ti su znanstvenici dali bitan doprinos u postavljanju temelja znanstvenoj povijesti umjetnosti i zaštiti spomenika u Hrvatskoj, tada još dijelu Austro-Ugarske Monarhije.
"S njima su tijesno bili povezani hrvatski povjesničari umjetnosti, među kojima u 19. stoljeću posebno treba istaknuti Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Izidora Kršnjavoga, dvojicu stupova hrvatske kulture. U 20. stoljeću treba izdvojiti Ljubu Karamana, glavnog zastupnika i promicatelja ideja znanstvenih metoda Bečke škole povijesti i umjetnosti u Hrvatskoj. Dakle, to su najvažnije osobe oko kojih se okreće taj mali, ali za našu kulturu važan univerzum povijesno-umjetničkih istraživanja, pisanja o umjetničkim spomenicima i njihovoj zaštiti", ustvrdio je dr. Pelc.
Kako se moglo čuti, svi naši povjesničari umjetnosti, većinom školovani na Sveučilištu u Beču, znanstvene metode Bečke škole povijesti umjetnosti implementirali su u Hrvatskoj.
Neki aspekti međusobne interakcije austrijskih i hrvatskih znanstvenika primjetni su i danas.
"Zapravo bi Bečka škola mogla biti i hrvatska", zaključio je na kraju predavanja dr. Pelc, istaknuvši kako su se hrvatski povjesničari umjetnosti pokazali ne samo dobrim nasljednicima kulturne baštine nego i vrsnim istraživačima i analitičarima.
Nazočne je uvodno pozdravio sveučilišni profesor s bečke slavistike dr. Georg Holzer, koji je bio inicijator ovog predavanja.
Predstavivši predavača bečkoj publici, naglasio je da je dr. Pelc višestruko nagrađivani hrvatski znanstvenik s međunarodnom reputacijom, autor 16 znanstvenih knjiga i više od stotinu znanstvenih radova, te da je svoje bogato znanje i iskustvo u istraživačkom radu imao priliku predstaviti, osim u Austriji, i u Njemačkoj i Francuskoj.
Napomenuo je da je 2000. godine postao docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 2003. ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu te da kao izvanredni profesor predaje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Predavanju je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković sa suradnicima.
>> Cappelli: Ove godine očekujemo više od 1,3 milijuna austrijskih turista
