Digitalizacija

Preporuka Njemačkoj: Treba vam 260 tisuća doseljenika godišnje

Davor Puklavec/PIXSELL
12.02.2019.
u 10:41

Posebno masovna trebala bi biti digitalizacija strojeva u prerađivačkoj industriji, strojeva kojima će ljudi u budućnosti samo uvjetno upravljati

Digitalizacija ipak ne ukida onoliko radnih mjesta koliko se to mislilo: mnogi poslovi nestaju, ali se zato otvaraju novi, vrlo zahtjevni. Sve to sa sobom donosi i veće doseljavanje u Njemačku – iz Europske unije, ali i iz trećih zemalja. To je zaključak najnovije studije Zaklade Bertelsmann pod nazivom "Doseljavanje i digitalizacija", piše Deutsche Welle.

Takav scenarij temelji se na 18 pretpostavki s fokusom na digitalizaciju svih privrednih grana, odnosno na tzv. Industriju 4.0. Autori studije prognoziraju da će se u budućnosti čak oko 80 posto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru usluga, ostvarivati na digitalnim temeljima.

Posebno masovna trebala bi biti digitalizacija strojeva u prerađivačkoj industriji – strojeva kojima će ljudi u budućnosti samo uvjetno upravljati. Pritom će kompanije biti prisiljene osigurati IT-servis za te strojeve i to po vrlo visokim cijenama. Autori predviđaju da će to biti ulaganje od oko 300 milijardi eura godišnje, uz povećanje od pola postotka na godišnjoj razini.

Istodobno, kompanije će morati znatno više ulagati u dodatno obrazovanje i obuku. Do 2025. godine u proizvodnju bi trebalo biti uloženo oko 6,6 milijardi eura, a u sektor usluga čak 18,8 milijardi.

Autori studije ocjenjuju da njemačko tržište nije dovoljno pripremljeno za takav razvoj. 

"Najveće usko grlo trenutačno je nedostatak visokokvalificiranog kadra. Već sada je potražnja za visokoobrazovanim osobama znatno veća od ponude", tvrde autori studije i zaključuju da će se tako nastaviti i idućih godina.

Pa čak i ako digitalizacija bude napredovala sporije od predviđenog, situacija na tržištu rada, kada je riječ o kvalificiranim radnicima, ostat će – nepovoljna.

U cjelini, potreba za radnom snagom u Njemačkoj u razdoblju od 2017. do 2035. smanjit će se za gotovo 1,13 milijuna. I to je umjereni pad, ocjenjuju autori studije i naglašavaju da će se povećati potražnja za stručnjacima i specijalistima.

Nasuprot tome, izgledi za niskokvalificirane radnike već danas su jako nepovoljni. Tako je u četvrtom kvartalu 2017. godine za 421-og nezaposlenog s niskom stručnom spremom bilo ponuđeno samo oko sto slobodnih radnih mjesta.

Nužan uvoz kvalificiranog kadra

Autori studije procjenjuju da će se, u slučaju da ne bude doseljavanja, ponuda adekvatno kvalificiranih radnika masovno smanjiti – i u srednjoročnom i u dugoročnom razdoblju – za otprilike jednu trećinu, odnosno za gotovo 16 milijuna ljudi do 2060. Pa čak bi i "realno povećanje strane radne snage samo donekle moglo usporiti taj trend – za 1,8 milijuna osoba 2060. godine".

Izazov se, ocjenjuju autori, može riješiti samo doseljavanjem i to samo ako godišnje u Njemačku bude dolazilo oko 260 tisuća ljudi.

Međutim, kvalifikacije onih koji trenutačno dolaze ne zadovoljavaju buduće potrebe njemačke privrede. U posljednjih osam godina, migracije radne snage iz trećih zemalja više su nego udvostručene, ali je pritom, od ljudi koji su u 2017. došli u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU, više od trećine bilo bez stručne kvalifikacije.

Preporuka: prilagoditi doseljavanje tržištu rada

Međutim, povećanje potražnje za visoko kvalificiranim ljudima trenutačno se gotovo uopće ne odražava u strukturi migranata koji dolaze u Njemačku. Isto vrijedi i za one koji dolaze kao tražitelji azila: "Oko 65 posto ljudi iz zemalja iz kojih najviše dolaze tražitelji azila radi na pomoćnim poslovima".

Doseljavanje bi, međutim, moralo zadovoljiti kvalitativne zahtjeve tržišta rada jer, ocjenjuju autori studije, samo imigracija ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama omogućuje njihovu brzu integraciju na tržište rada i sprečava nedostatak kvalificirane radne snage.

S druge strane, imigracija nekvalificiranih osoba predstavlja probleme za obje strane. Njezin rezultat su "doseljenici koji ne mogu pronaći (adekvatan) posao i kompanije koje ne mogu (nastaviti) popunjavati slobodna radna mjesta". Zato, da bi se spriječilo da doseljenici jednostavno završavaju na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, autori studije Zaklade Bertelsmann preporučuju da se pravilno postave smjernice za politiku migracija.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije