Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Prepjevima hitova na gradišćanskohrvatski mladima pokušava usaditi ljubav prema pradomovini

Gradišćanskohrvatski pjesnik i bivši političar na sve se načine trudi očuvati hrvatske korijene u višejezičnom austrijskom prostoru
11. siječnja 2021. u 11:41 0 komentara 34 prikaza
Stefan Jagschich
Foto: Facebook
Pogledajte galeriju 1/3

Glazba koja se uvlači pod kožu”, “Gradišćanskohrvatski Gabalier poslao hit na You Tube”, “Kako zvuči Gabalier na hrvatskom”, samo su neki od naslova u austrijskim medijima koji ovih dana s oduševljenjem pišu o gradišćanskom Hrvatu Štefanu Jagšiću (Stefan Jagschich), pjesniku i autoru tri zbirke pjesama te bivšem političaru i dugogodišnjem gradonačelniku Otave/Antaua u Gradišću koji je privukao veliku pozornost javnosti svojom obradom na hrvatski jezik austrijske uspješnice „Amoi seg ma uns wieder“ („Jednom ćemo se opet vidjeti“) jednog od najpopularnijih, kultnih folk-rockera na njemačkom jezičnom području, Austrijanca Andreasa Gabaliera.

HUMANITARNA POMOĆ NAKON POTRESA Gradišćanski Hrvati iz Austrije, Slovačke i Mađarske prikupljaju novac za bolnicu u Sisku

Naime, Jagšić je, uz dozvolu autora, ostavio popularnu melodiju, ali je promijenio tekst Gabalierova originala unijevši autobiografske elemente i novoj verziji na gradišćanskohrvatskom jeziku dao naslov “Jednoč ćemo se vidit”.

Tužnim emocijama preplavljenu Gabalierovu pjesmu, koju je autor napisao u spomen na tragičnu smrt svog oca koji je počinio samoubojstvo, te kratko nakon toga i smrti sestre, radi čega mu ni danas ne daju mira, u originalnoj verziji dosad je gledalo odnosno slušalo čak 70 milijuna ljudi, čime je postala apsolutni hit na YouTubeu. To je bio i povod za razgovor sa 60-godišnjim Štefanom Jagšićem, tekstopiscem te znakovite pjesme na hrvatskom jeziku u sjajnoj izvedbi gradišćanskohrvatskog pjevača iz Slovačke Tome Jankovića, inače člana poznatog austrijskog sastava BasBariTenori i gradišćanskih Paxa, za koju glazbu potpisuje autor originalne verzije pjesme Andreas Gabalier.

– Ako se zna da u panonskom prostoru živi još samo oko 60.000 gradišćanskih Hrvata koji su na to područje došli prije gotovo pet stoljeća, onda je u manje od tri tjedna više od 26.000 pregleda pjesme “Jednoč ćemo se vidit”, napisane na manjinskom gradišćanskohrvatskom jeziku, prava senzacija – rekao nam je autor teksta dodavši: – Ovo je prva autorizirana verzija Gabalierova hita na njemačkom jeziku na neki drugi jezik. Kao Hrvat, ponosim se da je to upravo gradišćanskohrvatski jezik.

Jagšić nam je ispričao i kako je sve počelo.

– Prije nekoliko godina bio sam teško bolestan i Gabalierove sentimentalne pjesme bile su mi velika pomoć i duhovno olakšanje. Na sreću, uspio sam svladati bolest, barem se tako nadam, i nakon toga je moj život dobio posve novi smjer. Počeo sam pisati pjesme i dosad sam izdao tri zbirke pjesama na njemačkom jeziku “Ozbiljne misli“, “Sve će opet biti dobro“ i “Tvoje srce nikada ne griješi” pa sam prije dvije godine, zajedno s majkom pjevača Andreasa Gabaliera, Humbertom Gabalier, koja također piše pjesme, održavao zajedničke pjesničke turneje. I onda mi je palo na pamet da bi preko poznanstva s njom možda mogao doći do njezina sina. Prva je moja ideja bila da Gabalier otpjeva jedan od svojih hitova na gradišćanskohrvatskom, no to nije bilo moguće. Zato sam tražio neki drugi način da moj materinski jezik i gradišćanske Hrvate promoviram u Austriji, Europi i svuda u svijetu gdje se o njima vrlo malo ili gotovo ništa ne zna, govori.

Jagšić je poznat i po tome da je kao političar i gospodarstvenik te gradonačelnik Otave već mnogo toga učinio za gradišćanske Hrvate i njihovo povezivanje s Hrvatskom.

 

- Jezik je uvjet opstanka jedne narodne manjine i zato mi je kao Hrvatu i političaru bilo važno da se gradišćanskohrvatski očuva. Jer ja sam generacija koja je primijetila ekstremnu asimilaciju koja dovodi do izumiranja hrvatskog materinskog jezika u nekim područjima u Gradišću. Za to su krive stare generacije koje se nisu borile da očuvaju svoj materinski jezik i radije su govorile njemački nego gradišćanskohrvatski kako se ne bi osjećale pred većinskim stanovništvom kao ljudi druge klase. Posljednjih 20-30 godina naša su se manjinska prava znatno poboljšala, a mlada generacija gradišćanskih Hrvata počela se intenzivno baviti problemom kako i na koji način očuvati hrvatski materinski jezik. Iz moga 40-godišnjeg političkog iskustva, ali i sadašnjeg kuta gledanja, ta poveznica sigurno je glazba – istaknuo je naš sugovornik koji je bio organizator brojnih gostovanja poznatih pjevačkih zvijezda i sastava iz Hrvatske kao što su Oliver Dragojević, Krunoslav Kićo Slabinac, Novi fosili, Srebrna krila itd.

– S tim se hrvatskim zvijezdama na koncertima u Gradišću pjevalo i plakalo. Ako je netko imao ploču Novih fosila, to je bila golema vrijednost, svi su se oko njega okupljali, zajedno pjevali i plesali. Na koncertima u Gradišću okupljalo se između 2000 i 2500 ljudi. I to ne samo iz Gradišća i Austrije, nego su dolazili i iz obližnje Slovačke, Mađarske i Češke, gdje također žive gradišćanski Hrvati – prisjeća se Jagšić.

ZBOG KORONE Folklorni ansambl 'Kolo Slavuj' nastavlja digitalnim putem

- I tako je ne samo mlada generacija nego i ona srednja i starija odrastala s popularnim glazbenicima iz Hrvatske i hrvatskim jezikom, a gradišćanskohrvatski sastavi bili su ponosni što mogu njihove hitove staviti na svoj glazbeni repertoar. Sada je ta glazbena poveznica nekako prekinuta. Neke su hrvatske zvijezde, nažalost, umrle, a neke su prestale pjevati ili otišle u mirovinu. Nova generacija mladih pjevača i sastava iz Hrvatske relativno je nepoznata našim mladima u Gradišću. Na tome se mora dodatno raditi kako bi glazba ponovno bila prekogranična poveznica za očuvanje hrvatskog jezika i poveznica s pradomovinom Hrvatskom – ustvrdio je Jagšić.

Istaknuo je kako bi upravo njegova pjesma “Jednoč ćemo se vidit”, mogla preuzeti tu ulogu napomenuvši:

– A to znači da bi glazbeni tonovi u izvedbi vrsnog glazbenika fantastičnih glasovnih mogućnosti za mnoge glazbene žanrove, od jazza preko a cappela pjevanja do rocka, Tome Jankovića prvi put – putovali – u suprotnom smjeru: iz Gradišća u Hrvatsku. Dosad je to desetljećima bilo obratno, glazbenici iz Hrvatske svoje su hitove “izvozili” u Gradišće. – Ovo bi sada bila “win-win” situacija – konstatirao je Jagšić, istaknuvši kako je cilj postići još uže veze s Hrvatskom.

– Pregovaramo s nekim hrvatskim glazbenicima, kao primjerice sa Sanjom Doležal, koju gradišćanski Hrvati vole i odlično poznaju, bi li bila pokrovitelj pjesme “Jednoč ćemo se vidit”, koja ima potreban potencijal da bude poveznica ne samo među Hrvatima u Hrvatskoj i Gradišću nego i s Hrvatima koji žive u susjednoj Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj te Italiji (Molise). Riječ je ukupno o 50-60 tisuća Hrvata, a mnogi ljudi i narodi za njih i ne znaju da postoje, a kamoli da žive u Austriji i Europi. Pjesma je dobra prilika da ih napokon upoznaju – kazao je njezin tekstopisac.

Jagšić se nada da će pjesma “Jednoč ćemo se vidit”, koja je postala uspješnica na YouTubeu u razmjerima koje ni sam  nije očekivao (računao je s 2000 do 3000 pregleda), postane i radijski hit u Austriji i Hrvatskoj. Stoga ne sjedi prekriženih ruku nego i dalje traži promotivne puteve lansiranja gradišćanskohrvatskog kao dijela standardnog hrvatskog jezika u međunarodnu glazbenu orbitu.

 

Spreman je i za nove korake jer ne želi, kako nam je otkrio, ostati samo na jednoj pjesmi. Do proljeća namjerava napraviti nekoliko tzv. cover verzija svjetskih hitova kao i hitova s njemačkog jezičnog područja na gradišćanskohrvatskom jeziku, poput “These Are The Days of Our Lives“ Freddieja Mercuryja, “Sierra Madre” Schürzenjägern i “An Angel” The Kelly Family. Ovisno o slušanosti, potom je u planu i snimanje CD-a. No, prije toga još se treba izboriti za prava obrade tih pjesama u novim, neobičnim verzijama na hrvatskom jeziku.

– Sada već imamo iskustvo kako to ide. Kod Gabalierove pjesme najteža je bila višemjesečna borba s njegovim menadžmentom za dopuštenje za cover verziju – ispričao nam je autor teksta prve gradišćanskohrvatske uspješnice na YouTubeu i nositelj tog promotivnog glazbeno-jezičnog projekta.

Bečki simpozij ONLINE ZNANSTVENI SIMPOZIJ U Beču - o malim manjinskim jezicima i jezičnim varijacijama u urbanom prostoru

– Siguran sam i vjerujem da smo na dobrom putu i da gradimo sjajnu i emocionalnu glazbenu priču – rekao je Štefan Jagšić poručivši: – Cilj nam je usaditi ljubav prema materinskom jeziku kod mladih naraštaja gradišćanskih Hrvata i biti dio njihova kvalitetnog odrastanja i jezične edukacije preko glazbe. Vjerujem u uspjeh jer već sada, kako podaci pokazuju, svaki drugi gradišćanski Hrvat poznaje tu pjesmu, a uskoro očekujemo da će je prepoznati i do 100.000 ljudi. A da bi se to doista i dogodilo pomognite i vi našim gradišćanskim Hrvatima i skoknite na trenutak do YouTubea i stisnite pjesmu: Tome Jankovic – Jednoc cemo se vidit.

– Vjerujem da će se mnogi pronaći u njoj, pa možda i sama pjesma bude poruka nade, koja nekome može promijeniti stvari na bolje. Jer riječ je o pjesmi koja govori o ljubavi, životu i smrti, od koje vam prolaze trnci i “ono nešto” uvlači vam se pod kožu – zaključuje Jagšić.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.