Naslovnica Vijesti

Povjesničari o raskidu veza Hrvatske s Austro-Ugarskom Monarhijom

Dr. Matković iznio je pregled povijesnih događaja koji su obilježili Prvi svjetski rat i raspad Monarhije te otvorili novu povijesnu stranicu hrvatske povijesti i povijesti na širem prostoru srednje i jugoistočne Europe
02. studenoga 2018. u 09:38 0 komentara 106 prikaza
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/5

U povodu 100. godišnjice povijesne odluke Hrvatskog sabora o raskidanju svih državnopravnih veza s Austro-Ugarskom Monarhijom u hrvatskom veleposlanstvu u Beču održan je povijesno-znanstveni skup "29. 10. 1918. – Pogled unatrag".

Pet sjajnih koncerata Jazzom završen Festival hrvatske glazbe u Beču

O "Hrvatskoj politici i propasti Austro-Ugarske Monarhije", govorio je dr. sc. Stjepan Matković iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Njegova kolegica iz Instituta dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan izlagala je o "Ulozi dalmatinskih političara u formiranju i djelovanju Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba". Završno izlaganje održao je dr. sc. Hrvoje Čap pod naslovom "Wilsonijanizam i raspad Austro-Ugarske. Oblikovanje američke diplomacije prema južnoslavenskom pitanju u Austro-Ugarskoj."

Publiku i goste povjesničare uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, osvrnuvši se ukratko na niz događaja koji su obilježili raspad Austro-Ugarske Monarhije.

Dr. Matković je dao pregled povijesnih događaja koji su obilježili Prvi svjetski rat i raspad Monarhije te otvorili novu povijesnu stranicu hrvatske povijesti i povijesti na širem prostoru srednje i jugoistočne Europe.

Hrvatska tradicija LADO nakon Lisinskog osvojio i Beč

"Radi se o pomalo paradoksalnoj situaciji da danas pojedini bivši narodi odnosno sljednice Austro-Ugarske Monarhije slave 29. listopada 1918. i prekid veze s Monarhijom, dok je u hrvatskom slučaju, iz dobro poznatih razloga, riječ o drukčijoj obljetnici. Zato smo više podsjetili na genezu tog problema stvaranja jugoslavenske države i položaja Hrvata, komparirajući na neki način prednosti i mane njihovog življenja u dugom razdoblju Austro-Ugarske Monarhije. Tadašnji političari, rekao bih, jednoglasno su pristupili u državnu zajednicu odnosno tvorbu s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. Ali vrlo brzo otrijeznili su se i doživjeli novu državu kao iluziju", rekao je Matković, dodavši: "Figurativno rečeno, mi danas imamo ulicu 29. listopada 1918. koja ide uz sjevernu strana Hrvatskog sabora, što pokazuje da je taj datum ostaje u sjećanju hrvatskog naroda, no sve nakon toga povezano je s više-manje vrlo negativnim iskustvima. Na taj način Hrvatska ne može obilježiti taj datum koji označava novi povijesni hod, onako kao što su to, primjerice, učinili Česi u Pragu."

Dr. Zdravka Jeliska Marijan rekla je kako su dalmatinski političari imali prilično značajnu ulogu u formiranju Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba i u donošenju odluke o razduživanju s Austro-Ugarskom.

"Dalmacija je imala poseban položaj, drukčiji od same Hrvatske, s mnogo manjom autonomijom. Na nju je negativno djelovalo tadašnje dualističko ustrojstvo Monarhije, jer je bila odijeljena od svoje Matice, pa je u interesu dalmatinskih političara već prije Prvog svjetskog rata bilo reformirati Monarhiju da dođe do ujedinjenja s Hrvatskom, a zatim i s drugim jugoslavenskim zemljama", objasnila je.

Beč Čaroban koncert Zagrebačkih solista

O tome na koji je način američka diplomacija djelovala na raspad Austro-Ugarske Monarhije osvrnuo se je povjesničar dr. Čapo, istaknuvši: "Tadašnji američki predsjednik Woodnow Wilson, univerzalno poznat kao kreator Četrnaest točaka, bio je vrlo popularan među slavenskim narodima u Austro-Ugarskoj Monarhiji, pogotovo nakon Prvog svjetskog rata zbog njegova načela o samoodređenju naroda". Napomenuo je kako je Wilson do samoga kraja htio očuvati Austro-Ugarsku Monarhiju.

"Krajem 1917. godine, sile Antante željele su omogućiti Austro-Ugarskoj opstanak, čak i njeno širenje“, dodao je, davši zanimljiv prikaz na koji su način tajnim diplomatskim pregovorima Austro-Ugarska Monarhija i SAD održavali veze sve do rujna 1918. godine kada su one prekinute. Obećanje cara i kralja Karla I. i IV. (16. listopada 1918.) da će Austriju pretvoriti u 'savez slobodnih naroda' došlo je prekasno, u trenucima kada su diplomatskim pregovorima velikih sila već bili iskrojeni budući europski zemljovidi", zaključio je dr. Čapo.

Hofmusikkapelle Antiphonus u Beču održao koncert za pamćenje

Skup su zajednički organizirali veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.      

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.