Od petka 19. svibnja do nedjelje 21. svibnja, Željezanska biskupija (dijeceza) organizirat će prvo povijesno hodočašće gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske u Stepinčevu katedralu u Zagrebu.
U petak je predviđeno razgledavanje zagrebačke prvostolnice i molitva na grobu blaženog kardinala te razgledavanje glavnog hrvatskog grada.
>> Odakle kardinal Stepinac usred New Yorka?
Na večernjem programu bit će film, svečana akademija i predavanje o kardinalu Stepincu.
U subotu je predviđen obilazak Gornjega grada te molitva na Kamenitim vratima.
Posljednjeg trodnevnog dana hodočašća u 10 sati, željezanski biskup mons. Egidije Živković predvodit će na gradišćansko-hrvatskom jeziku svečano euharistijsko misno slavlje u zagrebačkoj katedrali koje će izravno prenositi Hrvatska televizija na prvom programu. Na misi će pjevati udruženi zbor "Pax et bonum".
Ovo je prvo povijesno hodočašće gradišćanskih Hrvata u 500 godina, a bit će organizirano u znaku Europe.
Idejni začetnik trodnevnog pokloničkog pohoda jest vlč. mag. Željko Odobašić, župnik u Trajštofu i Uzlopu te dekan Ruštanskoga dekanata.
Podsjetimo, preci gradišćanskih Hrvata naseljavali su se kontinuirano tijekom 16. stoljeća na području cijele današnje austrijske savezne zemlje Gradišće.
U međuratnom razdoblju, zbog ekonomske zaostalosti Gradišća, gradišćanski Hrvati masovno su iseljavali u prekooceanske zemlje.
U isto vrijeme nastanjivali su se i u Beču, najprije kao "pendleri", a nakon Drugog svjetskog rata sve češće imaju stalno mjesto boravka.
Rezultat ovog procesa, koji je masovnije počeo dvadesetih godina prošlog stoljeća, jest i određeni broj vikendaških hrvatskih naselja u Gradišću.
Još su očuvana mjesta u kojima stanovnici žive tijekom cijele godine, okupljeni u većem broju oko sljedećih kotarskih sredina: Željezno (Eisenstadt), Gornja Pulja (Oberpullendorf) i Borta (Oberwart).
Manjinska zajednica gradišćanskih Hrvata u Austriji podijeljena je uvjetno na dvije međusobno dobro povezane podskupine: gradišćanski Hrvati u saveznoj zemlji Gradišće (po procjenama do 35 tisuća) i gradišćanski Hrvati u Beču (do 15 tisuća), dakle ukupno ih je oko 50 tisuća. Razlog ove podjele dominantno je gospodarske prirode – traženje zaposlenja.
Prema popisu stanovništva, u Republici Austriji 2001. godine bilo je približno 27 tisuća stanovnika koji su se izjasnili kao gradišćanski Hrvati. Oni su naveli da je njihov materinski jezik gradišćansko-hrvatski.
I udruge gradišćanskih Hrvata drže da ih je u Republici Austriji ukupno najviše 50 tisuća.
Ova zajednica u Republici Austriji zasigurno je najbolje organizirana hrvatska manjina.
Gradišćanski Hrvati danas su suočeni s velikim izazovom – kako zaustaviti zabrinjavajući trend sve većeg opadanja hrvatske jezične kompetencije kod svoje djece.
>> Moj susret s kardinalom Stepincem! Kupio mi je gvirc i rekao...
