Visoko sedmo mjesto

Pokazuju li ove brojke da se nova generacija iseljenika sve bolje snalazi u tuđini?

Novo iseljeništvo
Foto: Davor Javorović/Pixsell
13.12.2016.
u 09:07

Sve su te zemlje suočene s masovnom gubitkom stanovništva i odlaskom radne snage na zapad, no njihovi državljani ostali su privrženi domovini te znatno pomažu obiteljima koje su ostale kod kuće

Hrvatski državljani koji žive i rade u inozemstvu prošle su godine na privatne račune u Hrvatskoj doznačili 959 milijuna eura, objavio je europski statistički ured. 

S nepunih milijardu eura, Hrvati su se svrstali na visoko sedmo mjesto po visini privatnih doznaka iz inozemstva. 

U godini dana ukupni iznos privatnih uplata prema Hrvatskoj povećao se za 89 milijuna eura, što pokazuje ili da se nova generacija sve bolje snalazi u tuđini ili ih je sve više pa mogu dio zarade proslijediti kući. 

Prve pune godine hrvatskog članstva u EU, 2014., doznake su težile 870 milijuna eura te su u odnosu na 2013. rasle samo 18 milijuna eura. 

Riječ je o novcu privatnih osoba uplaćenih, pretpostavlja se, članovima obitelji i prijateljima. 

Ukupna vrijednost svih privatnih transfera iz EU prema drugim državama skočila je za 1,4 milijarde eura – na 31,3 milijarde – što je najveći odljev privatnog novca u treće zemlje od početka krize! 

Jednako tako povećala se i svota koja sjeda na račune europskih građana iz trećih zemalja – za 400 milijuna eura, na 11 milijardi eura. 

Ukupna je bilanca privatnih transfera EU u odnosu na ostatak svijeta negativna i iznosi 20,4 milijarde eura, a ta je svota veća od budžeta svih hrvatskih općina, gradova i središnje države.

Privatne su doznake odlazile i iz Hrvatske u vrijednosti 218 milijuna eura te su i one u godini dana porasle 27 milijuna eura. Kad se podvuče crta, proizlazi da je Hrvatska na visokom petom mjestu po neto iznosu doznaka.

Europski je rekorder po priljevu novca na privatne račune Poljska, koja je 2015. godinu završila s tri milijarde eura suficita, zatim Portugal s 2,8 milijardi eura, Rumunjska 1,7 milijardi eura, Bugarska 844 milijuna eura i Hrvatska 741 milijun eura. 

Više od pola milijarde viška u privatnim transferima imaju još samo Litva i Mađarska. 

Sve su te zemlje suočene s masovnom gubitkom stanovništva i odlaskom radne snage na zapad, no njihovi državljani ostali su privrženi domovini te znatno pomažu obiteljima koje su ostale kod kuće. 

Najviše novca odlazi iz Francuske, Velike Britanije, Italije, Njemačke i Nizozemske.

U Hrvatsku najviše privatnih doznaka stiže iz zemalja EU, slijede SAD i Kanada...

Ključne riječi

Komentara 10

ME
Menjik
11:23 13.12.2016.

Portugalcima je zapad atlantski ocean..

ST
Stipan
11:17 13.12.2016.

Uvijek su Hrvati bili razasuti po cijelom svijetu i slali novac u domovinu. Uzdržavali su i oca i majku i rodbinu , ali su ti isti od hrvatske zaboravljeni i nije im država zahvalna već ih šikanira i drži Hrvatima drugog reda. Tako je bilo i onda , tako i sad!

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
11:05 13.12.2016.

Po tome u koje se zemlje najviše šalje novac znate u kojim zemljama je najveća nezaposlenost i kriza. Čim još za par godina ostale EU države otvore tržište rada, pola države će nam biti prazno. Slavonija i Lika već jesu. Džabe stručno osposobljavanje za 300 eura kad je minimalac u Njemačkoj 1200 eura.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije