U odnosu na prijeratni broj vjernika u župi Fojnica, a živjelo ih je oko šest tisuća, statistika ove srednjobosanske župe, koja se teritorijalno poklapa s granicama općine Fojnica, ni u prošloj godini nije donijela posebna iznenađenja.
Po naseljima
Tako se i u 2018. nastavio trend smanjenja broja vjernika te ih je prigodom blagoslova kuća početkom godine popisano ukupno 2613 u 1055 katoličkih obitelji s prosjekom od 2,47 članova po obitelji. Broj vjernika u odnosu na 2017., odnosno podatke dobivene prilikom blagoslova kuća početkom prošle godine, manji je za ukupno 88. Prije godinu dana u Fojnici je popisan 2701 vjernik u 1080 obitelji.
Ima li se u vidu podatak da su u matice umrlih lani upisana 62 vjernika, dok je krštenih bilo 25, uz negativan prirast dolazi se do zaključka da je trend odlaska vjernika iz župe Fojnica u 2018. ipak bio manji u odnosu na sve prethodne poslijeratne godine u kojima se broj vjernika više no prepolovio.
"Glavni razlog odlaska vjernika iz župe Fojnica i dalje je ekonomske prirode. Najčešće odlaze mladi koji nakon školovanja ne uspijevaju ovdje pronaći posao. Ima, naravno, i obitelji koje odlaze, ali ne samo u zapadnoeuropske zemlje. Jedna obitelj lani se odselila u susjedni Kiseljak, a jedna se, opet, iz Njemačke vratila u našu župu, u naselje Gojevići", rekao nam je fra Miro Relota, župnik i gvardijan Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici.
Doznajemo da se povratnicima u Fojnicu u međuvremenu pridružila i jedna obitelj koja se vratila iz Švedske. Prema podacima Župnog ureda Fojnica, u maticu vjenčanih upisano je 17 parova, sedam je vjenčanih ostalo u župi, a preostalih deset, u kojima su mladić ili djevojka iz druge župe, odlučilo je živjeti drugdje.
U Fojnici je napravljena i statistika vjernika po naseljima. Osim središta ovog mjesta, u kojemu ih živi najveći broj, više od 700 u 170 obitelji, najviše katoličkih obitelji živi u naselju Bakovići, njih 124 s 327 članova, postom u Šavniku – 88 obitelji s 259 članova, Gojevićima – 98 obitelji s 251 vjernikom. Samo jedan vjernik je u selu Korito, a u Putljevači i Bježaniji po dva.
Uloga HVO-a
Upravo primjer naselja Bakovići i Gojevići, u kojima su Hrvati ostali i tijekom rata, još jednom potvrđuje ulogu HVO-a ne samo u obrani već i opstanku Hrvata na području središnje Bosne. Naselja koja su tijekom rata bila pod nadzorom HVO-a i danas su među najvitalnijima.
