Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

Naša sadašnjost je slika našeg postupanja u prošlosti, a naša budućnost slika postupanja jučer i danas

"Ovo je krizno vrijeme i važno je prilagoditi se. U stabilnim vremenima imamo razrađen i urođen način življenja i mi se kao pojedinci i skupine uklapamo u taj sustav", rekao je ravnatelj Hrvatske Matice iseljenika
21. listopada 2020. u 14:33 0 komentara 186 prikaza
Mijo Marić
Foto: Hrvatska matica iseljenika
Pogledajte galeriju 1/4

Razgovarali smo sa Mijom Marićem ravnateljom Hrvatske Matice iseljenika koji je na toj zahtjevnoj funkciji od 2017 godine. Mijo Marić, pisholog, rođen je u Brčkom 1954. godine. Hrvatskoj javnosti je postao poznat po uspješnom rukovođenju Udruge bosanskih Hrvata “Prsten”. U intervjuu ravnatelj Marić ističe koji su to projekti koje vodi Hrvatska matica iseljenika, ali i problemi i način rješavanja na koje nailaze hrvatskie iseljeničke zajednice.

Hrvatska matica iseljenika Hrvatska matica iseljenika Predstavljen Matičin ljetopis s 8 tematskih cjelina koje čine 32 priloga autora

1. Na čelu ste Hrvatske matice iseljenika nekoliko godina, te ste hrvatskim iseljenicima i hrvatskoj javnosti postali poznati po uspješnom rukovođenju ove važne institucije koja se bavi pitanjima i rješava probleme ljudi u iseljeništvu. Koji su programi kojima se bavi ova institucija.

Hrvatska matica iseljenika postoji već 70-tak godina i ima ogromno iskustvo odnosa s iseljeništvom. Nastankom samostalne Hrvatske države i velikim tehničkim i komunikacijskim postignućima taj odnos je znatno unaprijeđen. Danas lako uspostavljamo dijalog s bilo kojom hrvatskom zajednicom i pojedincem u svijetu, ali i oni s nama. Informiramo ih o mogućnostima, pomažemo pri realizaciji njihovih potreba u Hrvatskoj, te surađujemo na zajedničkim programskim sadržajima iz sfere kulture, izdavaštva, znanosti, gospodarstva, sporta, zabave, turizma, tradicije i očuvanja identiteta. Zbog dugog neimanja vlastite države, veliki dio hrvatskog identiteta čuvan je i sačuvan u iseljeništvu širom svijeta. Sada ga, kroz razne zajedničke sadržaje vraćamo u domovinu, ali i osnažujemo u raspršenosti diljem svijeta.

2. Koji su najčešći problem s kojima se iseljenici susreću i na koji način im pomažete?

Iseljeničko iskustvo Hrvati imaju već stotinama godina. Dolazili smo u različita međunarodna podneblja i sa sobom donosili prilagodljivost, radišnost, čestitost, upornost, spremnost na učenje i odricanje za više ciljeve, kao i snažnu međusobnu povezanost i potrebu uzajamnog pomaganja. Zajednički san je bio Hrvatska država. I eto, zajedničkim snagama domovinske i iseljene Hrvatske stvorena je prije tridesetak godina. I kao što su u pravilu, međusobna očekivanja veća od objektivnih mogućnosti, tako je i ovdje, svaka od strana, dobila je manje od željenog. Danas, kroz vremenski odmak od tih događanja i objektivnije vrednovanje, unatoč svim greškama koje smo činili, lako ćemo se složiti da smo imali dobre volje i da smo napravili najbolje što smo znali. Sada, uz višedesetljetno iskustvo i spremnost da se međusobno čujemo, uvažavajući obostrane potrebe i objektivne mogućnosti pomažemo im da izraze svoj hrvatski kreativni identitetski duh kroz zajedničke jezične i kulturne programe, nakladničku djelatnost, te folklorne i sportske manifestacije, uključujući spektar raznih poslovnih aktivnosti od iseljeničkog turizma do poticanja ulaganja povratnika u zavičaje svojih predaka.

Tridesetu obljetnicu Lijepe Naše i Matičinu 70. obljetnicu dočekujemo s kapitalnim izdanjem Leksikona iseljeništva i hrvatskih manjina, te kontinuirano praćenje poticajnih priča pojedinaca i skupina kroz mjesečni časopis Maticu i ljetopis Hrvatski iseljenički zbornik. Uz međusobno kulturno, sportsko i gospodarsko povezivanje, osnažujemo našu dijasporu i u ostvarivanju njihovih prava. Uglavnom se žale na državne institucije koje su spore, ali oni nisu naviknuti ni na naš slalom kroz birokraciju, s kojom se mi ovdje nekako znamo vještije nositi. Oni su uglavnom naviknuti na uređene sustave i ne mogu u slabije uređenim sustavima funkcionirati, A mi smo mlada država i za njezino uređenje treba vremena, ali svakako i više truda. Kapital neće doći bez čvrste pravne države i logike. Kroz dugu iseljeničku povijest, Hrvati su se susretali s raznim teškoćama, od kojih mnoge imaju povijesnu težinu. Rješavajući ih, stekli smo ogromno trans generacijskog iskustvo.

Potomci iseljenih Hrvata na jesen će učiti hrvatski u RH 120 potencijalnih stipendista Potomci iseljenih Hrvata na jesen će učiti hrvatski jezik u RH

3. Organizatori ste i pokrovitelj brojnih događanja, poput Hrvatskog iseljeničkog kongresa, Dana hrvatskog filma u Orašju, Škole hrvatskog folklora, Škole hrvatskog jezika i kulture na ljetovanju, informiranja za stjecanje državljanstva, vezanih uz hrvatske iseljenike. Kako je ovo izvanredno stanje uzrokovano korona virusom utjecalo na odvijanje ovih događaja i projekata?

Korona je realitet naše generacije, s nama i naša, i na nama je s njome stvoriti suživot. Mislim da smo u tome uspjeli. Rad smo organizirali poštujući sve epidemiološke mjere, ali smo odmah počeli koristiti sva suvremena komunikacijska sredstva kako bi smo održali suradnju s našim iseljeništvom. Putem video veza realizirali smo konferencije, predstavljanje knjiga, tribine, susrete, radionice, učenje hrvatskog jezika, kulture i folkora i drugo. Izbor za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske organizirali smo putem video veze, a Filmski festival u Orašju održan je uživo poštujući sve epidemiološke preporuke. Nastavljamo dalje, tražeći rješenja sukladno realitetu. Ovo je krizno vrijeme i važno je prilagoditi se. U stabilnim vremenima imamo razrađen i urođen način življenja i mi se kao pojedinci i skupine uklapamo u taj sustav. Krize nastaju kao nagli oblik velikih promjena i tada ostajemo bez referentnih točaka koje su prisutne u sustavu. U takvim vremenima uveliko smo prepušteni sami sebi, ili radu u malim skupinama. Zato smo mi u Hrvatskoj matici iseljenika, odmah po nagovještaju korone, krenuli u prilagodbu odnosa i sadržaja sukladno našim mogućnostima i mogućnostima iseljeništva.

4. Radite dosta i na promociji Hrvata, često ste viđen gost u Njemačkoj na dodjelama nagrada najuspješnijim iseljenicima na Večernjakovoj domovnici, sudjelujete u dodjelama nagrada najuspiješnijim ženama u iseljeništvu koja se dodjeljuje svake godine u Zagrebu, Croatian Womens Network/ Mreža hrvatskih žena. Zapravo sudjelujete u svem što je vezano za hrvatske iseljenike i koliko su po vama iskorišteni potencijali hrvatskog iseljeništva?

Da, nabrojali ste nekoliko velikih događaja, koje organiziraju naši iseljenici. Takvih događaja je iznimno puno i dio se njih održava u Hrvatskoj, a dio u domicilnim zemljama našeg iseljeništva širom svijeta. Hrvatska matica iseljenika, sukladno svojim materijalnim i drugim mogućnostima uključuje se u njih aktivno. Kao što nam i samo ime kaže naš posao je poticanje, okupljanje i zajedničko djelovanje. Narod kaže zajedno smo jači. Hrvatska matica iseljenika doživljava iseljenike kao integralni dio svog korpusa. Zato danas govorimo o našim zajedničkim kulturnim praksama i uspješnim integracijskim procesima domovinske i iseljene Hrvatske. Nama nije prijetnja niti globalizacija, niti protok vremena jer identitet ostaje očuvan u pojedincima i malim skupinama. Na nama je osmisliti sadržaje kroz koji ga je najlakše izraziti. To radimo zajedno. Prošle godine smo u suradnji s Hrvatskom bratskom zajednicom iz Sjedinjenih Američkih Država organizirali Tamburaški festival u Zagrebu. Došlo je oko 1500 mladih Američkih Hrvata. Obišli su Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, prakticirajući mahom višetjedne turneje. To je veliki turistički i gospodarski potencijal. Mnogi od njih su i poslovni ljudi koji potiču i ostvaruju gospodarsku suradnju.

Mijo Marić | Autor : Hrvatska matica iseljenika Foto: Hrvatska matica iseljenika

5. Hrvatska matica iseljenika ima i svoj renomirani časopis „Matica“, ali i godišnjak HMI-a Hrvatski iseljenički zbornik u kojem su skupljene kao zbir iseljeničke priče?

Doista, Hrvatska matica iseljenika ponosi se s vlastitim časopisom „Matica“, koji je najstariji hrvatski iseljenički mjesečnik u Republici Hrvatskoj. Časopis „Matica“, koji izlazi gotovo sedam desetljeća, točnije od godine 1951., distribuira se u 47 zemalja svijeta u kojima višestoljetno žive Hrvati i građani hrvatskih korijena. Posrijedi je serijska publikacija magazinskog tipa koja čitateljstvu donosi obilje sadržaja vezanih uz fenomene iseljeničkog života kroz prošlost i sadašnjost uz mnoštvo autentične fotografske građe, zahvaćajući tematiku i suvremene mobilnosti i povratničkih tema do vijesti vezanih uz kulturno stvaralaštvo u domicilnim višejezičnim dijasporskim destinacijama. Časopis u zasebnoj rubrici „Fokus“ prati iz broja u broj aktivnosti i projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, kao i hrvatskih diplomatskih predstavništava u svijetu. Časopis sustavno donosi priloge o društvenom i kulturnom djelovanju Hrvatskih katoličkih misija u svijetu, Hrvatske nastave za našu djecu u inozemstvu kao i lektorata hrvatskoga jezika i kulture na stranim sveučilištima. Uz uobičajenu iseljeničku tematiku, časopis u 69 godištu promovira programe Hrvatske matice iseljenika, Republiku Hrvatsku kao i kulturne sadržaje Hrvata iz Bosne i Hercegovine, vodeći računa o ravnomjernoj medijskoj zastupljenosti suvremenih kulturnih vrijednosti, tradicijske kulture hrvatskoga naroda, jezičnih programa, povijesti i gospodarskih tema vezanih uz održivi povratak. Svi članci imaju kratak sažetak na engleskome jeziku. Elektronska inačica časopisa „Matica“ na internetu je punih 14 godina, tj. od godine 2006. Tako u digitalnom repozitoriju na web portalu HMI-ja mjesečnik „Matica“ ima više od 118 svezaka - što ovom jedinstvenom periodičniku nedvojbeno povećava vidljivost na Mreži pa i čitanost u dijaspori. Digitalni repozitorij se nalazi na ovoj adresi: https://matis.hr/casopis-matica/.

Matičin godišnjak ”Hrvatski iseljenički zbornik”, koji izlazi već 65 godina, prosječno po svesku donosi tridesetak raznovrsnih znanstvenih i stručnih priloga o našemu islejništvu s pet kontinenata. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka mreže od tristotinjak suradnika te Matičine serijske publikacije koja je dosegla u 21. stoljeću gotovo 28.000 stranica. Uz tiskano izdanje, Zbornik na internetu ima elektronsku inačicu i dobro posjećen digitalni repozitorij. Matičin godišnjak HIZ podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.

6. Dugo godina ste bili i uspješni predsjednik prestižne udruge bosanskih i hercegovačkih Hrvata „Prsten“, kako vidite danas položaj Hrvata u BIH?

Ustroj BiH i načela na kojima se grade odnosi među njezinim narodima, a time i stanovništvom, su daleko od principa logike i pravičnosti. Zato je tamo svima teško. Tamo je puno skrivenog, pa i vidljivog pravnog i političkog nasilja. Optuživanja drugih u BiH se razvilo kao metoda djelovanja i osnova za vlastito ne djelovanje. Kako vrijeme odmiče, nemoć je sve veća i optuživanje drugih sve naglašenije. Svi su se umorili i rješenje gotovo nitko više i ne traži. Živo je jedino na političkoj sceni i tamo je politička stvarnost, u svojim kombinatorikama nadmašila svaku maštu. Tamo su vladali svi sa svima i svi protiv svih. I kada je glasačima izgledalo da su iscrpljene sve kombinacije, političari su uspijevali pronaći nove. Narod se umorio i dojam je opće apatije i bezizlaznosti. Rješenje je da svaki od naroda, u okviru svoje domene, čini ono što može, uz uvjet ne ugrožavanja drugih, a da se, kroz proces djelovanja, traže rješenja za točke prijepora.

Zrakoplov Anketa Istraživanje: Hrvati iseljenici i povratnici

Prsten je neprofitna i nepolitička udruga i nema moć. Naša pozicija je pomagačka i činimo koliko možemo. U cilju poboljšanja položaja hrvatskog naroda u BiH, ali i općeg boljitka svih stanovnika BiH, surađujemo s predstavnicima političkih stranaka iz BiH i RH, predstavnicima crkve HKD Napredak, drugim institucijama, dužnosnicima i osobama iz javnog kulturnog i političkog života. Hrvatima u BiH nije lako i svi imamo obavezu pomoći im.

7. Ogroman je odljev mladih ljudi iz Hrvatske, ali još više iz BIH u zemlje Europske unije. Da li Hrvatska matica iseljenika ima u planu dodatne programe i projekte zbog većeg broja iseljenih i smatrate li da ovim novim valom iseljavanja zahtjevna uloga Hrvatske matice iseljenika dobiva na još većoj važnosti kao jedan od ključnih elemenata povezanosti domovine i iseljeništva?

Iako vlade RH i BiH ulažu velike napore u zaustavljanje radnih migracija s naših prostora, nažalost radne su migracije pojačane. Mladi obrazovani ljudi sve više odlaze. Zbog liberalizacije tržišta rada u okviru Europske unije, Hrvatska se, a djelomično i BiH, natječu za obrazovanu radnu snagu s najrazvijenijim europskim, a to znači i svjetskim gospodarstvima i najuspješnijim državama pa je to i globalno pitanje na koje odgovore mora tražiti svaka država za sebe, i uzajamno kroz uređivanje međusobnih odnosa. Iseljavanje, ali i povratak se ne događaju odjednom. Njima prethodi niz okolnost, a kretanje ljudi je samo njihova posljedica. Naša sadašnjost je slika našeg postupanja u prošlosti, a naša budućnost slika postupanja jučer i danas. Jučer je prošlo, ali možemo danas definirati ciljeve i razraditi strategiju smanjivanja iseljavanje, ali i povećanja broja naseljavanja. To je sveobuhvatan i dugotrajan proces i to može provoditi samo država. Mi nudimo neke ideje, inicijative i sadržaje, naglašavamo da razliku čine - ljudi. A naši iseljenici su ljudi koji su otišli u daleki svijet i sa sobom ponijeli hrvatski duh koji su oplemenili podnebljem i znanjem razvijenog svijeta. Njihovo znanje i iskustvo, te ljubav prema Hrvatskoj pravo je bogatstvo. Sve to se da pretvoriti u konkretne sadržaje, a to se može samo zajedničkim djelovanje domovinske i iseljene Hrvatske. Da, uloga Hrvatske matice iseljenika je njihova sinergija!.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.