Vjeran Ježek, Helena Mamich, Toni Gojanović, Josip Čuljak, Danijel Hadrović, Tanja Pejić, Vero Gottschlings, Tihana Babij, Renato Šimunović, Mark Katić, Evelin Novak i brojni drugi. Mogli bismo potrošiti još koju karticu teksta nabrajajući imena onih kojima je zajedničko da su u zemlji u kojoj su rođeni i u kojoj žive postali poznati i cijenjeni u poslu kojim se bave. Oni su djeca hrvatskih gastarbajtera, druga ili treća generacija tih naših iseljenika. Za njih većina Hrvata u domovini nikada nije čula, a sunarodnjaci u iseljeništvu njihovu popularnost primijetili su u tamošnjim medijima, ali o njima nisu ništa više znali od toga da su podrijetlom iz Lijepe Naše.
A sve te lijepe priče o uspjehu u tuđini hrvatskih iseljenika ostale bi njihovim sunarodnjacima i ljudima u domovini nepoznate da nije Večernjakove domovnice koja već 13 godina zaredom bira najuspješnije Hrvate koji su izvan granica Lijepe Naše postigli velik uspjeh ili ostvarili karijeru. Otkako je Domovnicu pokrenuo Stipe Puđa, urednik inozemnog izdanja Večernjeg lista, tom dodjelom nagrada otkriveno je i ispričano više od tisuću priča o najuspješnijim hrvatskim iseljenicima.
I ove godine nominacijama u osam kategorija čitateljima Večernjeg lista predstavljeno je novih 40-ak osoba koje se imaju čime pohvaliti. Tako su i u subotu navečer u velikoj Kongresnoj dvorani u Bad Homburgu na zabavi priređenoj za 500 uzvanika iz iseljeništva i domovine dodijeljene Večernjakove domovnice za najuspješnije i najpopularnije u prošloj godini. Glavna nagrada za najpopularnijeg Hrvata među hrvatskim iseljenicima pripala je hrvatskom izborniku Zlatku Daliću, umjesto kojega je nagradu primio Pero Šarić iz Hrvatskog nogometnog saveza. Još jedna nagrada otišla je među vatrene jer su čitatelji inozemnog izdanja Večernjeg lista za najuspješnijeg sportaša izabrali Andreja Kramarića, hrvatskog reprezentativca i prvotimca njemačkog Hoffenheima. Zašto su te dvije nagrade otišle u ruke onih koji su bili dio ekipe koja je prošlog ljeta razgalila srca svih Hrvata bez obzira gdje oni živjeli, nije potrebno objašnjavati.
Talent i rad donose uspjeh
Za razliku od njih dvojice o kojima svi sve znamo, u ovoj priči iznijet ćemo kratke biografije ostalih dobitnika Večernjakove domovnice iz kojih se bjelodano može vidjeti zašto su dobili to prestižno priznanje u iseljeništvu.
On je podrijetlom iz Lepoglave, a ona iz Tomislavgrada. Zajedničko im je da se bave glazbom i da su u tom poslu uspjeli u Njemačkoj. Riječ je o Vjeranu Ježeku, trubaču iz Münchena, i sopranistici Heleni Mamich iz Berlina. Vjeran je po izboru čitatelja, a Helena po izboru žirija dobila Večernjakovu domovnicu za najpopularnijeg glazbenika u iseljeništvu.
Vjeran je predavač docent na prestižnom Sveučilištu Ludwig Maximillian u Münchenu, a prije toga godinama je nastupao kao solist i u brojnim profesionalnim orkestrima. Studirao je klasičnu trubu u Innsbrucku i Münchenu, a bio je prvi trubač orkestra u Karlsruheu, Plauenu i Zwickauu. A Helena je, uz to što je sopranistica i magistrica glazbe, i liječnica. Diplomirala je na Akademiji School of Music na Australian National University u Camberi, a karijeru je nastavila u Berlinu.
Nakon što se prije nekoliko godina odselio iz Hrvatske u Njemačku, Šibenčanin Toni Gojanović svoj glumački talent pokazao je i u Njemačkoj i Engleskoj, gdje sve više uloga dobiva u tamošnjim serijama i filmovima. Skrasio se u njemačkom Aachenu i nastupa i u tamošnjem kazalištu.
Popularnost preko kuhače
Velika kuharska zvijezda među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj je Tanja Pejić. Ona je danas urednica i voditeljica TV i radioemisija o kuhanju “Zakuhajmo s Tanjom”, a svoj talent za šoubiznis otkrila je nastupajući u prvoj sezoni RTL-ova kulinarskog showa “Tri, dva, jedan – kuhaj”. Inače, živi i radi u Stuttgartu pa ondje u suradnji s Hrvatskom katoličkom zajednicom okuplja u Kuharskoj radionici 60-ak sunarodnjaka.
Najljepša Hrvatica u iseljeništvu je 19-godišnja Tihana Babij iz Beča koja se bavi manekenstvom. Ona je lani proglašena misicom hrvatskog iseljeništva, a Lijepu Našu na svjetskom izboru ljepote predstavljala je u nacionalnom kostimu s hrvatskim simbolima u zlatnom vezu. Njezini roditelji podrijetlom su iz Dervente u Bosanskoj Posavini.
Dvije iseljeničke udruge, obje iz Beča, dobile su Večernjakovu domovnicu. Hrvatska akademska zajednica Austrija potiče i promiče znanstveno-istraživački rad Hrvata u Austriji, domovini i svijetu. Nedavno su u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom u Austriji izdali knjigu od 1200 stranica “Hrvati i hrvatske udruge u Austriji”. A Austrijsko društvo za kroatistiku iz Beča prije tri godine utemeljeno je na inicijativu veleposlanice Republike Hrvatske u Austriji dr. Vesne Cvjetković. To je društvo posebnu pozornost usmjerilo na osvješćivanje austrijske javnosti o samosvijesti i samobitnosti hrvatskog jezika, jednog od 24 službena jezika u EU. Oni rade na produbljivanju austrijsko-hrvatskih književnih i povijesnih veza te na poticanju kroatistike u državi u kojoj djeluju.
Najviše sportskih klubova među iseljenicima nosi ime Croatia. Tako su njih četiri iz Berlina, Karlsruhea, Züricha i Mulheima dobile Večernjakovu domovnicu. Sportsko društvo Croatia iz Berlina po rezultatima je najuspješniji, a po članstvu najbrojniji hrvatski klub u Njemačkoj. Njihova prva momčad igra u 6. njemačkoj ligi, a uz njih imaju još čak 11 momčadi koje nastupaju u svim berlinskim ligama. Pod njihovim okriljem djeluje i futsal-momčad koja je bila dvostruki prvak Njemačke 2001. i 2011.
Croatia iz Karlsruhea natječe se u B-Kreisklassi, a od prije dvije godine klub vodi Marija Jaković koja je odnedavno postala i predsjednica Udruge hrvatskih klubova Baden Württemberg. A Croatia iz Züricha koju vodi predsjednik Stjepan Špehar, ujedno i predsjednik Udruge hrvatskih klubova Švicarske, najstariji je nogometni hrvatski klub u Švicarskoj. Tako su dvije Croatije, ona iz Karlsruhea i ona iz Züricha, dobile i posebnu nagradu za 50 godina postojanja. A Croatia iz Mulheima, čija momčad u uzrastu od 17 godina igra kao jedini hrvatski klub s vršnjacima u Bundesligi, također je za to dobila specijalnu nagradu.
Atraktivna Zrinska garda
Kongresna dvorana u Bad Homburgu u Njemačkoj zato je u subotu bila središte hrvatskih iseljenika. U njoj su se, na dodjelu 13. Večernjakove domovnice, okupili uzvanici iz svih hrvatskih iseljeničkih udruga i klubova diljem Europe te gosti iz domovine. Dodjelu najprestižnijeg iseljeničkog priznanja pratilo je i nekoliko njemačkih novinara iz lokalnih dopisništava njemačkih medija, a oni su Večernjakovu domovnicu prozvali “hrvatskim Oscarima”. Poslije završetka službenog programa do dugo u noć uz tamburaše Alkara iz Züricha trajala je zabava u Bad Homburgu.
A sve uzvanike tijekom programa zabavljala je Evelin Novak, operna primadona državne opere u Berlinu, koja je u duetu s Markom Pecotićem otpjevala “Neka cijeli ovaj svijet”, pjesmu iz najpopularnijeg hrvatskog mjuzikla “Jalta, Jalta”. Iseljeničkoj publici u Bad Homburgu predstavio se i duo Bow vs. Plectrum – Tihomir Hosjak na kontrabasu i Filip Novosel na tamburici, Paula i Đelo mlađi Jusić te branitelj i pjevač iz Vukovara Branko Čulić. A na iseljeničkom spektaklu poseban gost bila je Zrinska garda iz Čakovca koja je na vratima Kongresne dvorane dočekivala uzvanike. Uniformirani Čakovčani bili su i atrakcija na trgu pokraj badhomburške dvorane, a s njima su se poželjeli slikati i mnogi Nijemci i njihovi turisti.
Svaki spektakl u Bad Homburgu prati i obilna gozba priređena za sve uzvanike. Ove godine na meniju su bili hrvatski i njemački specijaliteti, a dobro jelo moglo se zaliti najboljim hrvatskim vinima.
