Naslovnica Vijesti

U Beču o 40-godišnjoj vladavini Marije Terezije

Susret je otvorila ravnateljica Hrvatske akademske zajednice Anamarija Manestar koja je održala i završno predavanje
10. listopada 2017. u 09:24 0 komentara 87 prikaza
Marija Terezija
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/6

U sklopu Godine kulture Austrija – Hrvatska u Beču je održan međunarodni znanstveni simpozij "Marija Terezija kao vladarica hrvatskih i drugih habsburških zemalja". Organizirala ga je Hrvatska akademska zajednica iz Austrije, u povodu 300. obljetnice rođenja ove povijesne dame (1717. – 1780.).  

Marija Terezija Za 300. rođendan Još jedan simpozij Mariji Tereziji na dar

To je već drugi simpozij u nešto više od tri mjeseca o češkoj i ugarsko-hrvatskoj kraljici, austrijskoj nadvojvotkinji i jedinoj ženi koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Susret je otvorila ravnateljica Hrvatske akademske zajednice Anamarija Manestar koja je održala i završno predavanje u kojem je iznijela gospodarsku analizu s usporedbama između hrvatskih i austrijskih zemalja u epohi Marije Terezije.

Simpozij je bio podijeljen u dva dijela, obuhvaćao je šest predavanja i imao je petero predavača. U prvom dijelu govorila je dr. Ivana Horbec iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu na temu "Marija Terezija i izgradnja činovništva u Hrvatskoj". Spomenula je dvije glavne odrednice vladavine Marije Terezije, centralizam i apsolutizam koji su imali cilj provedbu prosvjetiteljskih ideja u monarhiji te reforme i njihov utjecaj na Hrvatsku (u to vrijeme podijeljenu na županije).

Dr. Josip Seršić iz Beča održao je dva predavanja: "Kraljica Marija Terezija i bečki Hrvati" i "Hrvatska pragmatična sankcija". Zanimljivo je bilo čuti imena poznatih Hrvata koji su živjeli i djelovali za vrijeme utjecajne vladavine Marije Terezije, kao i detaljnije o Pragmatičnoj sankciji iz 1712. godine kojom je odobreno da ženski potomak naslijedi prijestolje, što je Hrvatski sabor među prvima prihvatio. 

Tada je Karlo VI. zaprijetio Mađarima da će se Hrvatska odvojiti i pripojiti Austriji ako ne pristanu na tu zakonsku odredbu.  Kako smo čuli, lukavi Mađari pristali su, no zauzvrat su tražili da Karlo prizna nedjeljivost zemalja krune sv. Stjepana, pa je on tako Hrvatsku podredio Ugarskoj. 

Potom je austrijski turistički vodič, prevoditelj i autor knjiga Johann Szegö, na duhovit i slikovit način predstavio Mariju Tereziju kao kraljicu Ugarske. Okrunjena je 1741. godine u Katedrali sv. Martina u današnjoj Bratislavi.

U drugom dijelu simpozija na temu "Marija Terezija i Galicija – prva podjela Poljsko-Litavske unije 1772." govorio je austrijski profesor Bečkog sveučilišta Christoph Augustynowicz. Prva podjela Poljske (od ukupno tri) iz 1772. godine, kako smo čuli, donijela je Mariji Tereziji južni dio povijesne države Poljsko-Litavske Unije, koju je potom pretvorila u pokrajinu Galiciju. Sljedeće dvije podjele bile su za vrijeme vladavine cara Franje II.  

Sudionici skupa, među kojima je bio i savjetnik za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Beču Domagoj Marić, mogli su čuti niz zanimljivosti o reformama Marije Terezije za vrijeme njezine 40-godišnje vladavine, a koje je provela u zemljama Habsburške Monarhije. One su imale utjecaj i na unutrašnje uređenje u Hrvatskoj – od reforme vojske 1748. godine, preko reforme školstva, sudstva i zdravstva do gospodarske i reforme socijalne skrbi.  Jedna od prvih reformi Marije Terezije bila je obnova triju slavonskih županije 1745. godine. 

Bilo je riječi i o Hrvatskom namjesničkom vijeću sa sjedištem u Varaždinu koji je postao glavni grad Hrvatske, kao i o njegovu ukidanju 1779. godine, čime je Hrvatska bila podređena Ugarskom namjesničkom vijeću, što je pridonijelo ugarskoj hegemoniji.

Marija Terezija bila je i velika ljubiteljica umjetnosti, napomenuli su predavači na bečkom simpoziju koji je vodio dr. znanosti Branko Bošnjaković. 

Beč Težak položaj Hrvata u Sloveniji: Smatram da u bližoj budućnosti nemamo šanse postati manjina Ustav Republike Hrvatske Predstava Ustav Republike Hrvatske i u Beču Karl-Markus Gauß, Boris Perić i Manfred Müller Beč Priznanje Miroslavu Krleži izvan granica Lijepe Naše

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.