Treći hrvatski iseljenički kongres, koji se održava pod nazivom "Odlazak – ostanak – povratak", počeo je u petak 29. lipnja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a organizatori očekuju da će rezultirati konkretnim prijedlozima Vladi za zaustavljanje iseljavanja i za povratak iseljenika u Hrvatsku.
Do nedjelje 1. srpnja, na kongresu će 150 predavača – znanstvenika, stručnjaka, poslovnih ljudi i povratnika – govoriti o iseljenicima kao potencijalnom pokretaču ekonomske i demografske obnove Hrvatske; o državnim beneficijama iseljenicima kao poticaju za razvoj hrvatskog gospodarstva; o mapiranju nužnih pretpostavki za povratak dijela iseljenika; o državnoj strategiji Republike Hrvatske spram iseljenika; usvajanju sustava elektronskog glasovanja za iseljenike i većoj zastupljenosti predstavnika iseljeništva u Hrvatskom saboru i drugim temama vezanim za iseljeništvo.
Fokus kongresa je na pripadnicima drugog i trećeg naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika te na mogućnosti njihovog doseljenja u domovinu njihovih roditelja. Kako je na otvorenju kongresa rekao dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programsko-organizacijskog odbora kongresa, prema podacima koje oni imaju, u iseljeništvu živi oko 1,5 milijuna Hrvata drugog, trećeg i četvrtog naraštaja.
"Iseljavanje je išlo u četiri vala – prvi je bio na početku 19. stoljeća, drugi val je uslijedio poslije Drugog svjetskog rata, treći je bio od 1965. do 1990. godine i sada ovaj četvrti val u kojem je u posljednjih nekoliko godina po našim procjenama odselilo oko 250 tisuća osoba", otkrio je Sopta, izrazivši nadu da će rezultat kongresa biti konkretni prijedlozi koje bi predložili Vladi RH kako bi zaustavili trend iseljavanja i kako bi se iseljenici počeli vraćati.
"Nadamo se da će i Sabor Republike Hrvatske raspravljati na tu temu koju ne možemo ignorirati", zaključio je Sopta.
Osječko-baranjski župan i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Ivan Anušić smatra kako su iseljenici, koji desetljećima žive u inozemstvu, veliki potencijal za Hrvatsku.
"Među njima su vrhunski menadžeri i gospodarstvenici i trebalo bi ih pokušati privući da ulažu u Hrvatsku. Tu dolazimo do kroničnog problema, a to je šuma birokratskih propisa s čime se oni ne žele boriti i probijati kroz njih. Taj dio im trebamo olakšati ako želimo da i oni pomognu napretku hrvatskog gospodarstva", napomenuo je Anušić.
Gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić smatra kako je učinjena velika pogreška kada se Hrvatska pripremala za ulazak u Europsku uniju. Istaknuo je kako je "pogriješila i državna vlast i lokalna vlast", jer, kako je rekao, u vrijeme kad smo se pripremali za ulazak u EU i veselili se jer se otvara prostor za zapošljavanje naše radne snage, istovremeno nije stvorena mogućnost da ljudi u Hrvatskoj mogu zaraditi pristojnu plaću i da ne moraju odlaziti.
