U gradu Arsena Dedića, Gorana Višnjića i Dražena Petrovića sutra počinje drugi po redu Hrvatski iseljenički kongres.

Šibenik će do nedjelje biti domaćin skupa koji ima samo jedan cilj - povezati iseljenu i domovinsku Hrvatsku.

"Mogao bih navesti tisuću i jedan razlog za organiziranje ovakvog kongresa, no izdvojit ću samo one najvažnije. U prvom redu, da po ne znam koji put od proglašenja hrvatske neovisnosti ukažemo našoj široj javnosti, a iznad svega državnom vrhu, na ogroman iseljenički potencijal. I to ne samo u materijalnom pogledu, što se nažalost u domovini stalno potencira i stavlja na prvo mjesto. Hrvatsko iseljeništvo raspolaže s velikim znanstvenim, kulturnim i sportskim vrijednostima. Mišljenja sam da u njemu imamo snažnu bazu za razvoj jakih lobija diljem svijeta", rekao je Marin Sopta, idejni začetnik i direktor kongresa.

Preko 200 sudionika iz deset zemalja razgovarat će o velikim problemima iseljavanja mladih, ulozi medija i katoličkih misija u životima naših ljudi izvan domovine, poslovnim suradnjama "dvije Hrvatske", ulaganjima te raznim inicijativama, poput osnivanja Ministarstva iseljeništva.

Drugi iseljenički kongres nastavak je priče koja je pokrenuta prije dvije godine u Zagrebu.

"Moramo biti iskreni i otvoreno priznati kako se od prvog skupa tretman domovine prema našim iseljenicima uopće nije promijenio, dapače, pogoršao se. Uvjeren sam da ćemo sada biti daleko radikalniji i od državnog vrha zahtijevati konkretne prijedloge. Otvorit ćemo raspravu o glasanju hrvatskih iseljenika putem pošte. Ako takav sustav koriste druge zemlje, poput Austrije, postavlja se pitanje zašto ga ne bi mogli imati i mi", dodao je naš sugovornik.

Rezultate istraživanja o imidžu Hrvatske, provedenog među mladim useljenicima koji su rođeni izvan domovine, a odlučili su živjeti u njoj, predstavit će Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću i jedan od vodećih hrvatskih komunikacijskih stručnjaka.

"Njihov pogled je zanimljiv jer Hrvatsku prilično objektivno uspoređuju sa zemljama u kojima su živjeli, a opet su racionalniji u sagledavanju svih prednosti i nedostataka od svojih roditelja, kod kojih je prisutnija emotivna komponenta", istaknuo je Skoko.

Dvojno oporezivanje, poteškoće s dobivanjem državljanstva, veliki otpor poduzetnicima iz hrvatskog iseljeništva, njihova politička prava kao i potreba da sudjeluju u demografskim promjenama, samo su neke od tema o kojima će sudionici raspravljati.

"Imamo dosta povratnika koji će govoriti o svom iskustvu poslovanja u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da će na jednom panelu biti uglavnom pripadnici druge generacije naših ljudi rođenih u Njemačkoj, Australiji, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama", otkrio je Sopta.

"Često nismo ni svjesni koliki je intelektualni potencijal iseljene domovine, odnosno koliko se znanstvenika, istraživača i općenito intelektualaca, rođenih u Hrvatskoj ili kao osobe hrvatskog podrijetla, nalazi po sveučilištima, institutima i institucijama diljem svijeta. Nažalost, to je prilično neiskorištena činjenica jer smo premalo napravili na njihovom umrežavanju i jačem povezivanju s domovinom", priznao je Skoko.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pokroviteljica je skupa, a svoj doprinos dali su i Grad Šibenik, Hrvatska inozemna pastva, Ministarstvo kulture, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut Ivo Pilar, Institut za migracije i narodnosti, Hrvatski studiji, Hrvatski državni arhiv, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska matica iseljenika te Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

"Moja teza je da se 90 posto hrvatskih iseljenika nikad neće zauvijek vratiti u domovinu. Prema tome, moramo prestati živjeti u iluziji i sanjati o velikom povratku, ali to ne znači da nema načina za uspostavljanje kvalitetnijeg i djelotvornijeg odnosa. Naši ljudi apsolutno su izgubili povjerenje u domovinu. No zbog njihove ljubavi i osjećaja, uvjeren sam da se ono može i mora vratiti. To će biti mukotrpan i težak, ali u svakom pogledu isplativ put, ako državni vrh iskreno odluči ići u tom smjeru", zaključio je Sopta.

>> U Njemačku povukao roditelje, sestru, zaručnicu i kuma
>> Kako su počeli igrati iseljenički nogomet u Francuskoj
>> Tragom legende o hrvatskim Indijancima u Sjevernoj Karolini

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura