U petak, 26. ožujka, otvara se izložba ‘Barun Trenk – Novo lice legende’, koja stiže iz Gradskog muzeja u Brnu. Hrvatska verzija ove izložbe rezultat je međusobne suradnje muzeja u Brnu, Gradskog muzeja Požega, Gradskog muzeja Bjelovar i Muzeja grada Pakraca. Izložba traje do svibnja ove godine.
Izložba je u Pakracu trebala biti otvorena prošle godine, međutim zbog epidemije koronavirusa lanjsko otvorenje je odgođeno, te se sada otvara za javnost.
Barun Franjo Trenk jedna je od svakako najzanimljivijih i osebujnijih osobnosti u vojnoj i kulturnoj povijesti Europe. Unatoč stranom podrijetlu, veći dio svog života proveo je u Hrvatskoj, Slavoniji, a ratovao je po ratištima u cijeloj Europi. Uz Trenka i njegov život, a doživio je tek 38 godina, vezuje se niz priča, ali i mitova. Upravo zbog toga ova je izložba posebna jer je umrežavanjem različitih znanstvenih pristupa nastala na temelju proučavanja barunovih sačuvanih fizičkih posmrtnih ostataka. Znanstvenici su zahvaljujući tome dobili odgovore na niz pitanja o načinu života baruna Trenka, kao i konačnu rekonstrukciju njegova stvarnog izgleda.
Kroz zajedničku suradnju Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta (Laboratorij za forenzičku antropologiju na Prirodoslovnom fakultetu i Fakultet informatike) te Kapucinske grobnice nastao je novi barunov portret. Najzaslužniji za ovu novu barunovu projekciju je tim forenzičkih antropologa koji su istražili kako se barunov burni život odrazio na njegovo tijelo, dok je tim informatičara na temelju antropoloških istraživanja uz upotrebu najsuvremenije računalne tehnologije rekonstruirao barunov fizički izgled. Temeljem ovih istraživanja neke pretpostavke su potvrđene, dok su neke druge odbačene.
Izložba u Pakracu napokon donosi stvarno lice baruna Trenka te prikaz svih istraživanja vršenih na njegovim posmrtnim ostacima. Kao krajnji rezultat istraživanja snimljen je i video koji je dio izložbe – u njemu virtualni barun Trenk svira violinu, piše pismo u zatvorskoj ćeliji te šeće utvrdom Špilberk, sve uz pomoć najsuvremenije računalne tehnologije. Izložba je u Hrvatskoj dopunjena vrijednim predmetima iz Gradskog muzeja u Požegi, Muzeja Slavonije Osijek, pričama o Trenkovim posjedima u Slavoniji, među kojima je i pakračko vlastelinstvo te predmetima iz privatnih kolekcija.
