Jučer je u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održano svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za ljetni semestar akademske godine 2018./2019.
Riječ je o ukupno 37 pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Lijepe Naše – polaznika ljetnog semestra Tečaja hrvatskog jezika Croaticum na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Tom je prigodom Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuo kako se provedbom Programa učenja hrvatskoga jezika želi osvijestiti i promicati hrvatski identitet te tako uspostaviti temelj za suradnju i zajedništvo.
Cilj programa učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj jest povezati pripadnike hrvatskog naroda s prebivalištem izvan domovine s tradicijom i kulturom njihovih predaka.
Ujedno se ovim programom potiče povratak potomaka hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku i njihovo aktivno uključivanje u gospodarski i društveni život. Unatoč činjenici da se većina polaznika po završetku tečaja vraća u zemlje iz kojih dolaze, stečeno znanje kroz program učenja hrvatskog jezika vrijedno je ne samo za njih osobno, nego i za hrvatske iseljeničke zajednice u čiji se rad uključuju mnogi bivši stipendisti.
Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika, subvencionirani smještaj i prehranu, kao i odgovarajuću naknadu za osobne troškove polaznika tečaja.
U odnosu na prethodno razdoblje, za akademsku godinu 2018./2019. povećan je broj odobrenih stipendija, tako da ih je dodijeljeno 175 za ukupno 139 polaznika tečaja u Republici Hrvatskoj. Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu i Rijeci.
Za tekuću akademsku godinu također je odobreno pet stipendija za internetsko učenje hrvatskoga jezika (Hrvatski internetski tečaj HiT-1). Od 2012. do 2019. ukupno je odobreno 1186 stipendija za 855 polaznika.
Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i nadalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.
