Mjesto gdje se umiralo i rađalo

Zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja

Zbjeg iz Hrvatske u pustinji Sinaja
Foto: Matica
1/9
06.04.2016.
u 08:26

Prva grupa hrvatskih izbjeglica, uglavnom žena, djece i staraca, u El Shatt je došla 2. veljače 1944. godine. Dočekala ih je beskrajna sinajska pustinja, užareni pijesak, vjetar te velike razlike u dnevnoj i noćnoj temperaturi

Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. njemačke postrojbe krenule su iz unutrašnjosti prema obali kako bi zauzele područja koja su dotad bila pod talijanskom okupacijom. 

Tijekom žestokih borbi većina stanovništva u područjima zahvaćenim ratnim akcijama, zbog straha od odmazde i već počinjenih zločina, bila je prisiljena na povlačenje. Tako je postupno nastajao zbjeg, najprije s biokovsko-neretvanskog, a nešto kasnije i s otočkog područja Dalmacije. 

U sporazumu sa savezničkim vojnim vlastima oko 40 tisuća izbjeglica tijekom prve polovice 1944. prebačeno je u logore južne Italije. Ondje ih je ostalo 7872, a svi drugi odvedeni su u Egipat.

Vis, kao najsigurniji i najudaljeniji naseljeni otok Dalmacije, postao je mjesto smještaja izbjeglica i etapna postaja za njihovo prebacivanje. 

Masovno prevoženje postrojbi i zbjega započelo je 30. prosinca 1943. 

Na Visu su se već nalazile grupe izbjeglica s obale i otoka, a njihov broj svakim danom je sve više rastao. 

Nakon dolaska 13 parobroda, 19 motornih jedrenjaka i 3 motorna čamca, ONOO Dalmacije preuzima sve organizacijske pripreme.

Prva grupa hrvatskih izbjeglica, uglavnom žena, djece i staraca, u El Shatt je došla 2. veljače 1944. godine. 

Dočekala ih je beskrajna sinajska pustinja, užareni pijesak, vjetar te velike razlike u dnevnoj i noćnoj temperaturi.

Velika pažnja posvećena je prosvjeti, izvanškolskim aktivnostima, zdravstvu, higijeni i vjerskom životu.

Svaki logor imao je svoju župnu crkvu smještenu u šatoru, posvećenu jednom od svetaca ili patronu mjesta iz kojeg su potjecale izbjeglice. Euharistiju su predvodila sedmorica katoličkih svećenika. 

Na središnjem groblju gdje i danas poput svjetionika stoji visoki kip Majke domovine, pokopano je 856 izbjeglica, uglavnom djece i staraca. 

Kulturni život, a najviše pjesma i ples, olakšavao je njihov životni i radni elan. Ujedno je promicao i očuvao iskonske narodne običaje te jezik kraja iz kojeg su dolazili.

Radom i djelovanjem, ne samo uglednih književnika, slikara, umjetnika, arhitekata, već i velikog broja "običnih" ljudi s istinskim umjetničkim sposobnostima, kulturne aktivnosti afirmirale su zbjeg u širim međunarodnim okvirima.

Prva grupa izbjeglica vratila se u domovinu 18. travnja 1945. Posljednja, 19. grupa u splitsku luku pristala je 24. ožujka 1946. godine, deset mjeseci nakon završetka Drugog svjetskog rata. 

Prisilno evakuiranje Višana

U zbjeg su morali otići svi oni koji nisu bili sposobni za borbu ili rad u pozadinskim postrojbama. 

Do kraja veljače i početkom ožujka s ostalim izbjeglicama u logore južne Italije i Egipat otišlo je 3784 stanovnika otoka Visa.


Anči Fabijanović
Matica

Komentara 9

HE
hellen3353
14:08 06.04.2016.

,,stoji visoki kip Majke domovine, pokopano je 856 izbjeglica, uglavnom djece i staraca. ´´ Nekako mi je puno 856 ljudi ako se uzme razdoblje odlaska 2. veljače 1944. godine i dolaska 18. travnja 1945. Za nesto vise od godine dana umrlo je 856 ljudi. Sto se dogodilo tamo? Genocid ili nekakva bolest?

MS
mare_split
18:08 07.04.2016.

Spomenik kog spominjaem nalazi se, zajedno s pločom i imenima umrlih, na o' Veli Drvenik! ... Nam pisala o someniku u El Shatu!

JA
jacob33hr
20:55 07.04.2016.

Molim autora da mi pojasni kako to da su bizala samo dica, zene i starci? Nek povuce paralelu s "jadnima" iz Sirije i okolice i sve ce mu bit jasno. Al ne smi pisat i objavit istinu protivnu uredjivackoj politici i Sorosu, odma ce sve izbrisat i dobit otkaz?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije