Naslovnica Priče

Upoznajte Hrvata koji je zagovarao reformu Papinske Države

Kao veliki reformator i pariški profesor zalagao se još 1424. da se u Dubrovniku otvori sveučilište, što Republika nije prihvatila
19. travnja 2017. u 09:24 0 komentara 422 prikaza
Dubrovnik
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Ivan Stojković bio je jedan od prvaka dominikanskog reda, veliki zagovornik jedinstva kršćanskih crkava, reforme Katoličke crkve i europskog zajedništva. 

Školovao se u Dubrovniku, Padovi i Parizu, gdje je i doktorirao teologiju 1420. Zalagao se za obnovu i uspostavu crkvenog jedinstva zapadnih kršćanskih crkava, a potom i njihovo sjedinjenje s istočnim nacionalnim crkvama. 

>> Hrvatskog iseljenika mentalno bolesna žena lažno optužila da ju je oženio

Kao supredsjedatelj Baselskog koncila postigao je da se češki husiti privole vratiti u zajedništvo s Katoličkom crkvom. 

Bio je gorljivi zagovornik i reformi crkvenih struktura, čak po cijenu ukidanja Papinske Države. 

U svojoj Tractatus de Eclesia – Raspravi o Crkvi, prvom traktatu o Crkvi u povijesti katoličke teologije i jednom od najvećih eklezioloških djela, smatra da se nepogrešivost Apostolske Stolice ne primjenjuje na papu osobno, nego se proteže na "tijelo Crkve", koje je hijerarhijski podređeno toj osobi s kojom čini saborsku zajednicu. 

Obnovu europskog društva, kroz ujedinjenje europskih naroda, smatrao je preduvjetom uspješne obrane od Turaka, Tatara, Arapa i Saracena, koji su u to doba prodirali u Europu. 

Kao veliki reformator i pariški profesor zalagao se još 1424. da se u Dubrovniku otvori sveučilište, što Republika nije prihvatila. 

Stojkovićeva Concordantia partium sive dictionum indeclinabilium totius Bibliae prvi je pokušaj biblijske hermeneutike, u kojem je htio pojasniti pravilno razumijevanje Svetog pisma, odnosno njegovo literarno i preneseno značenje.

Maroko Istra, oko 1110. – oko 1160. Hrvatski filozof približio je Europi napredni arapski svijet Glagoljica Brežice, oko 1355. – Tours, 1416. Juraj iz Slavonije upoznao je Europu s glagoljicom

Od 1429. do 1433. obnašao je dužnost i generalnog prokuratora dominikanskog reda. 

Boraveći u Carigradu od 1435. do 1437. uspio je približiti stavove kršćanskoga Zapada Istoku. 

Zbog svojih uvjerenja i ideala često se sukobio s papom, a i umro je izvan zajedništva s njim.

Svoju iznimno bogatu osobnu knjižnicu oporučno je ostavio baselskim dominikancima.

Njezin knjižni fond nadahnjivao je plejadu europskih erudita humanista.   

>> Dalmatinac je preveo Bibliju na latinski jezik

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message