Da profesor matematike i stručnjak za promicanje glagoljice na Sveučilištu u Zagrebu nije objavio knjigu "Vilim Feller – istaknuti hrvatsko-američki matematičar", ime ovog velikana bilo bi potpuno zaboravljeno.
Autor Darko Žubrinić na 140 stranica prikazao nam je, ne samo životno djelo Vilima Fellera, nego i cijelo njegovo obiteljsko stablo.
Fellerovi su iz bivših pokrajina Austro-Ugarske došli u Zagreb. Svojom marljivošću obogatili su hrvatsko gospodarstvo i znanost.
Njegov djed David bio je iz židovske obitelji, a baka je imala austrijske korijene.
Početkom 20. stoljeća Vilimov otac Eugen i majka Ida sagradili su obiteljsku kuću u Donjoj Stubici.
U njoj su otvorili ljekarnu, a 1901. i farmaceutsku tvornicu s laboratorijima. Proizvodili su poznati Elsa-fluid eliksir za ublažavanje boli.
Autor knjige opisuje kako je obitelj Eugena Viktora Fellera pridonijela urbanom oblikovanju Zagreba.
Dala je izgraditi tri značajna objekta: dvokatnicu na Tomislavovu trgu 4, četverokatnice Elsa fluid na Trgu bana Josipa Jelačića, kao i obiteljske vile Feller u Jurjevskoj 31.
Vilim Feller bio je najmlađi sin od osmero braće. U knjizi rođenja zapisan je kao Vilibald Srećko Feller.
Prvu realnu gimnaziju pohađao je u privatnom aranžmanu, dok je matematiku i fiziku studirao na Sveučilištu u Zagrebu.
Žubrinić opisuje i karijere Vilimove braće. Miroslav je bio književnik, pjesnik, teoretičar i kritičar. Autor za njega kaže da je kao autentični europski intelektualac premalo proučen u Hrvatskoj.
Godine 1925. Vilim Srećko Feller nastavio je studij u Göttingenu, sveučilišnom gradu koji je u ono vrijeme uz Pariz slovio kao najveće matematičko središte svijeta.
Desetljeće poslije obranio je doktorski rad "O algebarski rektifikabilnim transcedentnim krivuljama" sa samo 20 godina summa cum laude.
Mentor mu je bio poznati matematičar Richard Courant. Prvi rad o teoriji vjerojatnosti Feller je objavio 1935. u 29. godini života.
Napisao je recenziju istaknutog ruskog matematičara Andreja Nikolajeviča Kolmogorova.
Godine 1928. obranio je rehabilitacijski rad u Kielu gdje je postao privatni docent.
Svoju karijeru nastavlja u Kopenhagenu na matematičkom institutu. Od 1934. do 1939. živi u Stockholmu i Lundu.
Godine 1938. oženio se Clarom Nielsen koja je bila njegova studentica u Kielu.
Ubrzo su zajedno emigrirali u Sjedinjene Američke Države (1939.) gdje je Feller na Sveučilištu Brown postao izvanredni profesor. Tamo je započeo i rad na časopisu Mathematical Reviews.
U Americi je temeljem svojih dotadašnjih rezultata ostvario međunarodni ugled. Postoji 150 znanstvenih naziva povezanih s njim. Podatke je prikupio Stan Granić iz Kanade.
U biografiji Vilima Fellera piše da je riječ o hrvatsko-američkom matematičaru koji je, kako navodi Darko Žubrinić, često dolazio u Zagreb.
Autor je napisao knjigu i temeljem mnogobrojnih informacija koje je dobio od Marte i Nikole Zdenkovića.
Vilim Feller govorio je njemački, engleski, francuski, latinski, hebrejski, a vjerojatno i švedski jezik.
Prema tvrdnjama Nikole Zdenkovića, bavio se prevođenjem starih tekstova sa sanskrta.
Bio je član nekoliko međunarodnih znanstvenih ustanova, akademija i časopisa, a objavio je više knjiga o teoriji vjerojatnosti.
Njegova djela naišla su na veliki odjek u monografskoj literaturi čiji su popis napravili profesori Sibi Mardešić, Hrvoje Šikić i Zoran Vondraček.
Svoje radove objavljivao je u Rusiji, Španjolskoj, Poljskoj, Kini, Mađarskoj i Indiji.
Feller je bio član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Kraljevske danske akademije za umjetnost, Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Američke akademije umjetnosti i znanosti u Bostonu, Kraljevskog statističkog društva u Londonu i Londonskog matematičkog društva.
Dobitnik je Nacionalne medalje za znanost 1969. koju mu je posthumno dodijelio predsjednik SAD-a 1970.
Zanimljivo je da je jedan asteroid dobio njegovo ime, a zove se 21276 Feller.
Godine 1953. Feller je u Zagrebu održao predavanje na hrvatskom jeziku – "Matematička teorija difuzije".
U domovini nije mogao uspjeti, ali je na znanstvenim institutima i sveučilištima diljem svijeta postigao velike rezultate.
Stjepan Šulek
Nije mi baš jasno po čemu bi u Hrvatskoj bio nepoželjan. Čovjek je bio član JAZU (HAZU, naravno, tada nije postojala), i što bi još trebalo? Možda mi je promaklo, ali autor nam, čini mi se, ne zna reći ni kad se rodio ni kad je umro, nego nabacuje sporadične podatke koje se uopće i ne trudi sistematizirati. Slaba usluga Felleru.