Biskupija Limburg

Ovo je Hrvatska katolička misija Wiesbaden, dom četiri tisuće Hrvata

Foto: Adolf Polegubić
1/8
03.08.2018.
u 09:34

Središte misije nalazi se u Wiesbadenu, glavnom gradu njemačke savezne pokrajine Hessen. Prvi voditelj ovdje bio je fra Ivon Menđušić

Hrvatska katolička misija Wiesbaden nalazi se u Rajnsko-majnskom pastoralnom području, a djeluje u sklopu Biskupije Limburg. 

Počeci hrvatskog dušobrižništva u Wiesbadenu započinju još 1968. Nakon dolaska u Frankfurt franjevaca Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu fra Bernarda Dukića i fra Ćire Markoča, počinje i pastoralni rad u Wiesbadenu. Do kraja 1970. grad je pripadao Hrvatskoj katoličkoj misiji Frankfurt/M. 

HKM Wiesbaden utemeljen je 1. siječnja 1971. godine. Tada su joj određene i granice: Rheingau i Untertaunus, a kasnije joj je pripojen i dio Main-Taunusa (Kelkheim). Misija danas broji oko četiri tisuće vjernika. Prostire se na području koje obuhvaća više od polovice biskupije Limburg. 

Središte misije nalazi se u Wiesbadenu, glavnom gradu njemačke savezne pokrajine Hessen. Prvi voditelj ovdje bio je fra Ivon Menđušić (1971. – 1974.), a kasnije je misiju vodio franjevac konventualac fra Vladimir Feldin (1974. – 1980.). Nakon toga pastoralna se skrb povjerava franjevcima Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, a kao voditelji misije djelovali su: fra Ante-Luka Čotić (1980. – 1986.), fra Nediljko Jerkan (1986. – 1988.), fra Augustin Vlašić (1988. – 1997.), dr. fra Ante Bilokapić (1997. – 2016.). 

Od 2016. voditelj misije je franjevac Franjevačke provincije Bosne Srebrene dr. fra Miron Sikirić. Kao pastoralna suradnica djelovala je školska sestra franjevka Krista Kralja Provincije Presvetog Srca Isusova iz Splita s. Vida Hrsto (1986. – 1988.) i Jela Ćosić (1991. – 2001.). Od 2001. do 2018. kao pastoralna suradnica dužnost je obavljala školska sestra franjevka Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina sa sjedištem u Sarajevu s. Auksilija Milić. Od 2017. kao pastorala suradnica djeluje s. Gordana Davidović. Misijska tajnica je Dijana Črljenec.

Euharistijska slavlja na hrvatskom jeziku služe se svake nedjelje u crkvi sv. Kilijana u Wiesbadenu (do 2000. mise su se slavile u crkvi Presvetoga Trojstva u Wiesbadenu), svake prve nedjelje u mjesecu u kapeli sv. Martina u Idsteinu, svake druge nedjelje u crkvi Milosrdne braće u Montabauru, te svake treće nedjelje u mjesecu u crkvi sv. Josipa u Staffel u Limburgu.

Misijske prostorije do 1998. bile su u Waldstrasse 95 u Wiesbadenu, a nove je misija dobila 2002. u Wiesbadenu (smještene su u novoizgrađenoj kući koja nosi ime kardinala Franje Kuharića). Posebno je aktivno misijsko vijeće. Sastaju se po potrebi, ali su uvijek pri ruci i aktivno ostvaruju svoju vjerničku ulogu. Vjeronauk se održava petkom i subotom za vjeroučenike od 1. do 10. razreda u Wiesbadenu i ostale dane po dogovoru. Vjeronauk se drži jednom tjedno i u Jugendzentrumu u Bad Cambergu. 

Djeca i mladi redovito se pripremaju za sakramente prve pričesti i potvrde (potvrda je svake dvije godine). U misiji djeluju velika i mala folklorna skupina. Velika se sastaje dvaput tjedno, a mala jednom tjedno u Wiesbadenu. Tu je i mješoviti misijski zbor i zbor djece. Misija gaji izvrsnu suradnju s njemačkom župom sv. Kilijana u kojoj se Hrvati katolici okupljaju na misna slavlja, a u kojoj je godinama bio župnik dr. fra Rafael Romić. 

Članovi misije redovito se odazivaju na crkvene i druge aktivnosti u Wiesbadenu. Za buduće mlade bračne parove organizira se priprava. Jednako tako, održavaju se i susreti s roditeljima prvopričesnika i potvrđenika. Tu je i ministrantska skupina. Vjernici svake godine odlaze na hodočašća u Lurd, Fatimu, Rim, Svetu Zemlju i Marinthal. 

Pastoralno osoblje redovito posjećuje obitelji te bolesnike kod kuće i u bolnici. U misiji se često organiziraju i predavanja, a veće proslave organiziraju se za Majčin dan, poklade, blagdan sv. Nikole, Božić, Dan zahvale za plodove zemlje, početak i završetak školske godine te za blagdan sv. Ante kada je i ujedno misijsko slavlje. Mladi iz misije redovito sudjeluju na biblijskim olimpijadama, smotrama zborova i hrvatskim folklornim festivalima, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. 

Folklorna skupina "Bukara" djeluje od 2015., a folklor u misiji od njezina početka. Misija ostvaruje dobru suradnju s drugim hrvatskim katoličkim misijama na tome području. U Wiesbadenu djeluje i Hrvatska dopunska škola te Hrvatska kulturna zajednica, čiji članovi također koriste prostore misije. Tu je i Udruga HDZ. Misija od Božića 1981. objavljuje svoj glasnik "Mir i dobro". Marom dr. fra Ante Bilokapića uvezani su svi brojevi od 1981. do 2015.

U nastavku članka donosimo više podataka i o bivšoj misiji Wetzlar.

Na početku je na području Wetzlara (biskupija Limburg) pastoralno djelovao svećenik iz Gießena fra Ambroz Budimir, i to sve do osnutka Hrvatske katoličke misije Wetzlar (1975.) koja je obuhvaćala Wetzlar, Limburg, Montabaur i Dillenburg. 

Misiju su vodili zadarski franjevac fra Ante Čotić (1975. – 1980.), te franjevci konventualci fra Vladimir Feldin (1980. – 1983.), fra Nikola Zovkić (1983. – 1986.) i fra Pero Šestak (1986. – 1994.). Misiju je od 1994. do prestanka njezina samostalnog djelovanja 2004. vodio svećenik Sarajevske nadbiskupije vlč. Mato Aračić. Ovdje je kao pastoralni suradnik djelovao Branko Galić (1979. – 1980.). 

Nakon prestanka rada misije 2004. godine područje Wetzlara i Lahn-Dill-Edera pripalo je Hrvatskoj katoličkoj misiji Frankfurt/M, a područje Limburga i Westerwalda Hrvatskoj katoličkoj misiji Wiesbaden. Danas vjernici iz Wetzlara pohađaju i misna slavlja na hrvatskom jeziku u Gießenu. Vjernici se posebno u Montabauru i Limburgu rado okupljaju...

 

Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije