Odličan primjer

Nije dobio ribu, nego je naučio pecati: Zašto bih otišao iz domovine kada mogu ostati i živjeti od njemačkih eura?

Željko Tolo
Foto: VL BIH
1/3
29.01.2017.
u 12:05

Željko je već godinama poduzetnik koji je radio za tržište Zapadnohercegovačke županije, Splitsko-dalmatinske županije te Dubrovnika, međutim, prije nekoliko godina posao je počeo opadati, a on nije htio napuštati svoje rodno mjesto

Prema nekim procjenama, Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja s najvećim brojem svojih državljana u iseljeništvu.

Naime, gotovo svaki treći bh. državljanin živi izvan granica vlastite domovine. Stručnjaci tvrde kako je riječ od milijun i pol do dva milijuna Bosanaca i Hercegovaca, od čega je oko 240 tisuća njih u Njemačkoj. 

Iako u prvi mah ovi podaci djeluju porazno, iseljeništvo je to koje može činiti okosnicu gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine.

Tu činjenicu na svom primjeru pokazao je Posušak Željko Tolo koji se između rada u Njemačkoj, gdje mu već gotovo pola stoljeća živi majka i gdje mu je godinama živio otac, i BiH odlučio za Posušje. Ali plaću prima uglavnom u eurima koji stižu iz Njemačke.

Izvoz i nove tehnologije

Naime, Željko je već godinama poduzetnik koji je radio za tržište Zapadnohercegovačke županije, Splitsko-dalmatinske županije te Dubrovnika, međutim, prije nekoliko godina posao je počeo opadati, a on nije htio napuštati svoje rodno mjesto. 

Spas je došao od susjeda iz Posuškog Vira koji godinama živi u Frankfurtu. Nije ga pozvao da dođe kod njega u Njemačku raditi kao što to obično biva u ovakvim situacijama, nego mu je ponudio da u Posušju napravi krajnji proizvod te ga izveze u Njemačku i postavi na njegovu kuću.

Radilo se o PVC stolariji kojom se Željko bavi od 1999. godine, kada je osnovao tvrtku Pluton. 

Da stvar bude zanimljivija, sirovinu od koje pravi PVC otvore Željko uvozi iz Njemačke, potom on, dvojica braće i jedan radnik od te sirovine izrađuju krajnji proizvod te ga zatim montiraju na kuće i zgrade diljem Njemačke.

"Sve je krenulo 2012. godine od nekoliko prozora koje je tražio jedan naš Posušak koji živi u Njemačkoj. Tada nismo uopće znali možemo li to napraviti ni kakva je procedura vezana uz izvoz. Ipak je to Njemačka", priča nam Željko.

Priznaje da su se raspitali te vidjeli kako je sve isto kao prilikom izvoza u Republiku Hrvatsku. 

"Napravili smo prvi izvoz, tih prvih nekoliko prozora, međutim, nakon što su oni postavljeni na kuću i kad su ih vidjeli njemački arhitekti, počeli smo dobivati veći broj poslovnih ponuda", navodi naš sugovornik dok se sprema na put u Njemačku gdje ga čekaju novi pregovori oko poslova. 

Naglašava kako ponuda imaju, ali zbog malih kapaciteta u proizvodnji ne mogu sve prihvatiti. Samo u prosincu prošle godine izvezli su robe u vrijednosti od 70 tisuća eura, a godišnje rade po nekoliko izvoza, ovisno o potražnji.

"Imamo mali kapacitet i ne možemo uzeti velike poslove u Njemačkoj jer se kod njih strogo moraju poštovati termini. Tako da trenutačno uzimamo samo manje obiteljske kuće i manje zgrade, a neke ozbiljnije poslove se ne usuđujemo prihvatiti, iako nam ih nude", priča ovaj Posušak. 

Dodaje kako zbog svega navedenoga planira širenje pogona. Jedan od prvih koraka koje je ulaganje u tehnologiju.

"Na taj način postat ćemo konkurentniji na tržištu i pokušat ćemo povećati plaće radnicima", ističe naš sugovornik.

Vjeruje kako nakon toga vjerojatno slijedi zapošljavanje novih djelatnika. 

"Trenutačno je cijena prozora kod nas dosta niska, tako da moramo uložiti u tehnologiju kako bismo mogli zadovoljiti tržište. Bez ulaganja u nove strojeve nemamo traženu brzinu", priča nam Željko uspoređujući situaciju u BiH i Njemačkoj.

Veliki potencijal tržišta

"Tamo su više cijene PVC otvora, ali oni zato traže veću kvalitetu, odnosno bolju toplinsku izolaciju i slično, nego što je to slučaj na našem tržištu. Mi im nudimo tu kvalitetu po cijenama i 30 posto nižima nego što im to daju njihove domaće tvrtke", kaže ovaj Posušak.

Njegov primjer mogao bi poslužiti brojnim drugim obiteljskim tvrtkama u Bosni i Hercegovini.

Na pitanje zna li za sličan slučaj poslovne suradnje, Željko odgovara kako je čuo da je bilo pokušaja izvoza kamena, međutim, cijena ove sirovine je slična u Njemačkoj i u BiH, tako da ne zna kako je to završilo. 

Kada je riječ o PVC otvorima, smatra kako je problem i nedostatak jedne veće tvrtke koja se bavi ovim poslom u Hercegovini, a koja bi mogla izvoziti u Njemačku.

"Nas koji se bavimo ovim poslom je mnogo, ali smo svi mali, a udruživanje je trenutačno neizvedivo jer svi rade različite profile", priznaje Željko ističući kako Posušaci imaju više građevinskih tvrtki trenutačno u Frankfurtu nego na području svoje općine te da bi sigurno velik broj njih rado otvorio vrata tvrtkama iz BiH.

"Imamo brojnu dijasporu u Münchenu, Frankfurtu i Berlinu, preko tih naših ljudi moglo bi se dosta toga napraviti samo kada bismo svi zajedno radili. Ovako kako sada radimo nije dobro jer se malo toga izvozi naspram mogućnosti koje se nude. Samo Berlin ima četiri milijuna stanovnika. Vidite koliki su to potencijali", tvrdi naš sugovornik koji, unatoč činjenici da su mu roditelji cijeli život živjeli u Njemačkoj, nikada nije pomišljao na taj korak. 

"Moji roditelji su od 1967. u Njemačkoj, majka je i danas tamo, a nama djeci otac, dok smo bili mlađi, nikada nije dao da idemo tamo živjeti. Poslije nam se nije ni išlo. Ni ja ni braća nemamo namjeru ići u Njemačku, osim ovako nekoliko dana poslovno ili na izlet. Zašto bismo išli kad možemo raditi ovdje, a Nijemcima izvoziti", zaključuje ovu priču Željko.

Komentara 15

JM
jezero-matica
14:08 29.01.2017.

Složna braća kuće grade,a nesložna (jalna) razgrađuju!

JI
Ja i Ja
15:25 29.01.2017.

456852@Vidim da ti je pismenost na istoj razini kao i kvocijent inteligencije...

DU
Deleted user
13:12 29.01.2017.

Da stvar bude zanimljivija, sirovinu od koje pravi PVC otvore Željko uvozi iz Njemačke, potom on, dvojica braće i jedan radnik od te sirovine izrađuju krajnji proizvod te ga zatim montiraju na kuće i zgrade diljem Njemačke. - da, to je najzanimljiviji dio ovakvih priča

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije