Dok je ostatak svijeta utonuo u korizmeni post i molitvu, na Karipskom otočju obilježavaju se karnevalski dani.
Naime, u nedjelju je prošla posljednja karnevalska povorka, uz vesele zvuke i tradicionalne napjeve koji su se još prije nekoliko stoljeća uobičajili s dolaskom prvih osvajača iz Staroga svijeta.
>> Hrvati u Mađarskoj: Nestao je stari način života
Prvi zapisi o ovakvim slavljima potiču još iz 1520., a pronađeni su na području oko današnjeg grada La Vege. Spomenute povorke, ceremonije i razna karnevalska obilježja smatraju se jednima od najljepših, najoriginalnijih i najzanimljivijih u zemlji.
Karneval se obilježava tijekom cijele veljače diljem Dominkanske Republike – od mjesta Monte Christi na krajnjem sjeverozapadu zemlje pa do glavnog grada Santo Dominga, a treba istaknuti i proslave u središnjim gradovima La Vega, Bonao i Santiago.
Manifestacija je postala način da se pobjegne od krutih religijskih tradicija kojih su se strogo držali bogati robovlasnici. Crnim robovima slavlje je predstavljalo svijetlu točku u uzničkom životu jer su jednom godišnje mogli izići na ulice, plesati i radovati se.
Do kasnih 1700-tih karneval je postao jedno od glavnih slavlja u koloniji. Kada je Dominikanska Republika stekla nezavisnost od Haitija, 27. veljače 1844., proslava je postala još popularnija, pa se Dan neovisnosti i karneval isprepliću.
Izvorni karnevalski likovi bili su Mauri i kršćani u koje su se maskirali sudionici slavlja. Tijekom stoljeća razvili su se različiti slikoviti likovi čije su maske danas prava mala umjetnička djela.
Evo najvažnijih:
Diablo Cojuelo (Šepavi vrag) glavni je lik karnevala. Legenda kaže da je vrag prognan na Zemlju zbog svojih djetinjastih šala te je prilikom pada na Zemlju ozlijedio nogu, zbog čega je počeo šepati. Neizostavni dio kostima su razna zvona, bič kojim pravi buku i tuče okupljeni narod. Dominikanci tumače ovaj lik i kao kolonijaliste koji su pali s neba i porobili domorodačko stanovništvo.
Roba la Gallina (Kradljivac kokoši) muška je osoba obučena kao žena s prenaglašenim grudima i stražnjicom jer je tu skrivala kokoši. Danas se umjesto kokoši stavljaju jastuci.
Califé je lik koji izvikuje poeziju tijekom svečanosti, optužuje vladine dužnosnike i predstavlja glas naroda.
Se mi muere Rebeca (Rebeca umire) predstavlja očajnu majku koja nosi teško bolesno dijete. Hoda i vrišti, traži novac za lijek da spasi bolesnu kćer, a dijete predstavlja lutka u majčinu naručju. Slijedi je skupina djece.
La Ciguapa ženski je lik koji izlazi noću. Gola je i s vrlo dugom crnom kosom, a stopala su joj okrenuta unatrag.
Los Indios (Indijanci) skupina su muškaraca i žena odjevenih u tipičnu odjeću plemena Taino, predstavljaju dominikanske korijene.
Lechones (praščići) nose satensku odjeću ukrašenu ogledalcima, perlama i zvonima. Nose maske s pačjim likom, velikim rogovima i bičeve.
Papelus ili El Papelón odjeven je u kostim napravljen od komadića novinskog papira ili obojene plastične vrećice, ima masku od tikve i nosi vejigas (oružje) tj. napuhan životinjski mjehur s vodom i látigos (bičeve).
Mudmen su skupina muškaraca i žena u donjem rublju, uvaljani u blato od lica do nogu.
El Mediodia (podne) – muškarac je obučen kao žena, čije je lice obojeno u dominikansku zastavu.
Također je upečatljiv lik La Bruja (Vještica) te El Hombre en Zancos (Čovjek na štulama).
A kako ovdje postoji i velika kineska zajednica, u karnevalskoj povorci sudjeluju i Kinezi sa svojim tradicionalnim kostimima zmajeva i mnogih drugih karnevalskih likova.
>> Škola u kojoj vas dočekuju s kavom i čajem
Nikad dosta sotonističke propagande na VL