DONACIJA OGROMNOG ZNAČAJA ZA HRVATSKU

Zlatko Keser “probio led”. Njegove slike prvi su radovi jednog hrvatskog slikara koji od danas postaju dio fundusa bečke “Albertine

Zlatko Keser u Bečkom muzeju Albertina
Foto: Snježana Herek
1/9
30.11.2022.
u 00:37

“To su prva platna nekog hrvatskog umjetnika u Albertini koja će biti polazište za daljnju suradnju. Zahvalan sam da možemo biti dijelom ovog trenutka te da ove uzbudljive i prekrasne slike, pune napetosti i emocija, od danas možemo smatrati našima“, zaključio je Schröder.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji u povodu donacije tri umjetnička djela, ulja na platnu velikog formata iz ciklusa „Lica“ hrvatskog akademskog slikara Zlatka Kesera Bečkom muzeju Albertina, poznatom širom svijeta, izdalo je tom prigodom posebno priopćenje. Isti izvor ističe kako je u utorak na prigodnoj svečanosti u Musseum dvorani bečke Albertine, nazočnosti brojnih uzvanika iz austrijskog i hrvatskog političkog, diplomatskog i kulturnog života te predstavnika stranih diplomatskih zborova u Austriji, poznati austrijski kolekcionar i veliki prijatelj Hrvatske i hrvatske suvremene umjetnosti Alfred Brogyány predao navedena Keserova djela ravnatelju muzeja Albertine Klausu Albrechtu Schröderu. Svečanosti je bio nazočan i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić i članovi hrvatskog diplomatskog zbora.

„Svaka donacija za Albertinu poseban je trenutak, pogotovo kad se radi o daru koji ispunjava neke praznine u zbirci Albertine. Albertina sa oko 1,1 milijun umjetničkih djela u svom fundusu nije do sada imala ni jedno hrvatsko slikarsko djelo. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što će upravo umjetnička djela izuzetnog hrvatskog slikara Zlatka Kesera obogatiti Albertinu“, rekao je ravnatelj Schröder.

“To su prva platna nekog hrvatskog umjetnika u Albertini koja će biti polazište za daljnju suradnju. Zahvalan sam da možemo biti dijelom ovog trenutka te da ove uzbudljive i prekrasne slike, pune napetosti i emocija, od danas možemo smatrati našima“, zaključio je Schröder.

Foto: Snježana Herek

Potom se je nazočnima obratio i bivši hrvatski ministar kulture Božo Biškupić. „Povijesna povezanost Austrije i Hrvatske potvrđuje se i ovom donacijom“ rekao je Biškupić predstavivši hrvatskog akademskog slikara Zlatka Kesera kao jedinstvenog slikara specifičnoga umjetničkog izraza, izuzetne energije i vizionarsse snage, koji je uvijek bio korak naprijed u umjetnosti i etablirao se kao umjetnik kontinuiteta”.

Kako je na svečanosti istaknuto, dugogodišnji pedagoški rad akademika Zlatka Kesera obilježen je iskonskom ljubavlju prema crteži i slikarstvu U izvješće Veleposlanstva RH u Beču također stoji da je na svečanosti bečki financijski stručnjak i kolekcionar Alfred Brogyányi u svom govoru podsjetio na prve dane svog poslovnog boravka u Zagrebu 2001. g i susrete sa hrvatskim umjetnicima čiji su ga radovi privukli i potaknuli na kolekcionarski rad. „Keserove slike osvojile su me od prvog trenutka, te sam ih odmah želio imati“, rekao je Brogyányi kojeg s Keserom veže duboko razumijevanje i prijateljstvo i koji posjeduje zavidnu zbirku Keserovih umjetničkih radova.

S više od 400 slikarskih i kiparskih djela hrvatskih autora Brogyányieva umjetnička zbirka pod naslovom „Ars Croatiae“ jedna je od najvećih zbirki hrvatskog suvremenog slikarstva i kiparstva u Austriji i u Europi iz koje kolekcionar Brogyányi redovito organizira izložbe diljem Austrije. Za svoje zasluge u promicanju hrvatske umjetnosti i kulture u Austriji Brogyányi je 2010. godine odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Svečanom činu primopredaje donacije slika u Albertini nazočio je i umjetnik Zlatko Keser koji je rekao kako je ponosan što je „ledolomac“ čija će djela biti početak obogaćenja fundusa Albertine radovima hrvatskih umjetnika, ističe se u Priopćenju.

Kako je za Večernji list nakon završetka svečanosti rekao bivši hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, on je direktoru Albertine gospodinu Schröderu poklonio grafičku mapu “Ukrajinska rapsodija”. Nastala je na Biškupićevu inicijativu. Riječ je o stihovima koje je napisao genijalni hrvatski pjesnik Luko Paljetak i njegov ukrajinski kolega Taras Ševčenko. U svakom primjerku nalazi se 14 grafičkih listova, radovi 14 hrvatskih umjetnika. Grafike u otisnute u ateljeima umjetnika i na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Pogođen strahotama u Ukrajini Biškupić je želio iskazati suosjećanje Hrvata s ukrajinskim narodom. “Nakon što smo danas Keserovim fantastičnim djelima ušli u svjetski poznati muzej Albertina i Zlatko Kesler doživio veliko priznanje, poklonjenom grafičkom mapom 14 hrvatskih umjetnika želio sam pojačati Zbirku Albertine s Hrvatima”, istakao je Biškupić.

Biškupić je inače i 1991. godine izdao mapu Help Croatia, Hrvatska 1991., kada je 44 stranih umjetnika, pjesnika, povjesničara i filozofa svojim prilozima iskazali solidarnost s patnjom naše domovine. “Bio bi lažno skroman kada bi rekao da za mene ulazak u Albertinu nije neobična, senzacionalna i velika stvar. Ali ono što je najvažnije je da sam ledolomac koji je prvi probio led i sada naši mladi umjetnici mogu nastaviti gdje sam ja započeo”, rekao je za Večernji list akademski slikar Keser.

Foto: Snježana Herek

“Ovo je veliki događaj za Hrvatsku i hrvatsku umjetnost i kulturu. Sada među 1,1 milijun umjenika u fundusu Albertine svoje je mjesto našao i hrvatski slikar Keser. Čestitke, svima koji su tome doprinijeli”, rekao nam je veleposlanik Glunčić. Direktor muzeja Albertina Schröder je rekao kako je “današnji ulazak hrvatskog slikara Keslera i njegovih tri djela iz ciklusa “Lica” važan dan za povijest Albertine i u svakom smislu jedno veliko obogaćivanje fundusa”. “Od danas su tri Keslerove magične glave prešle u naš posjed”, istakao je Schröder, naglasivši kako voli Hrvatsku i svake godine uživa s obitelji kod prijatelja na godišnjem odmoru na otoku Braču.

Ono što je također bilo primjetno je da su za ovu prigodu u bečku Albertinu doputovali iz Hrvatske i neki od poznatih ljudi iz svijeta kulturno-likovnog stvaralaštva. Među njima je bila i Koraljka Kovač, likovna umjetnica iz Zagreba i učenica prof. Zlatka Kesera, kao i vlasnica zagrebačke galerije Kranjčar na Kaptolu, Elvira Kranjčar, inače udovica prerano umrlog nogometnog trenera Zlatka Cice Kranjčara i majka nogometaša Nike Kranjčara. Bila je tu i poznata povjesničarka umjetnosti i kustosica iz Zagreba Biserka Rauter Plančić iz Zagreba i mnogi drugi ljubitelji likovne umjetnosti. S austrijske strane viđena je, između ostalih, i bivša privremena kancelarka Austrije Brigitte Bierlein.

 

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije