Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

'Večernjakova domovnica je za nas veliko priznanje, jer je prepoznato što znači pet stoljeća očuvati hrvatski jezik i kulturu'

Mislim da današnje novo suvremeno doseljeništvo nije uopće svjesno i  premalo znade koje je sve napore potrebno uložiti kako bi se izvan svoje domovine uspjelo očuvati svoj jezik i kulturu
07. lipnja 2022. u 16:01 0 komentara 24 prikaza
Foto: Željko Tutnjević
Pogledajte galeriju 1/2

Među sretnim dobitnicima na svečanom uručenju ovogodišnje 16. Večernjakove domovnice, ugledne hrvatske izvandomovinske nagrade čiji je inicijator i organizator Večernjakov urednik Stipe Puđa iz Frankfurta, prošli je petak u Kongresnom centru Kurhaus u Bad Homburgu bila  i predstavnica gradišćanskih Hrvata u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske i  predsjednica Folklornog ansambla gradišćanskih Hrvata “Kolo Slavuj” iz Beča Gabriela Novak-Karall,  koja je u ime Ansambla preuzela posebnu Večernjakovu domovnicu dodijeljenu mu povodom 50. obljetnice njegovog utemeljenja i uspješnog djelovanja na očuvanju hrvatskog materinskog jezika i kulture u višejezičnom austrijskom prostoru.

Ono što svakako pritom treba spomenuti je da je gradišćanskim Hrvatima kao hrvatskoj narodnoj manjini u Austriji, što je manje poznato i dosad prepoznato, pošlo za rukom sačuvati svoj materinski gradišćansko-hrvatski jezik, kako na prostoru današnje Austrije, tako i u austrijskom susjedstvu i šire, već pet stoljeća. Dovoljan razlog da smo Gabrielu upitali što za nju osobno kao članicu i predsjednicu Koloslavujaca znači dobivena Večernjakova domovnica.

“Hvala Večernjem listu na Domovnici. To je nama Koloslavujcima velika čast i priznanje. Biti prepoznat izvan područja gdje djelujemo, uglavnom u Austriji i Gradišću, znak je i naše uspješnosti. Nagrada koja se dodjeljuje ovdje u Njemačkoj je uglavnom usmjerena prema suvremenom hrvatskom iseljeništvu, a o nama gradišćanskim Hrvatima  kao manjini koja živi u Austriji se malo ili gotovo ništa ne zna. Ali time za nas ova Večernjakova domovni ima dodatan značaj i veliko nam je priznanje.

Na upit što je posebnost gradišćanskih Hrvata Gabriela je rekla:

“Posebnost je da nas i nakon 500 godina još ima, da smo ovdje  i da govorimo naš materinski gradišćanskohrvatski jezik. Uspjeli smo ne samo opstati nego i razviti se dalje uspješnom integracijom u okolinu u kojoj živimo. Naravno da nas ima znatno manje i da cijelo tadašnje hrvatsko iseljeništvo nije ostalo u izvornom izdanju, jer je asimilacija kroz stoljeća uznapredovala, ali ipak smo ovdje i nastavljamo čuvati i njegovati naš hrvatski jezik i kulturu i prenositi ih na mlade generacije.

Mislim da današnje novo suvremeno doseljeništvo nije uopće svjesno i  premalo znade koje je sve napore potrebno uložiti kako bi se izvan svoje domovine uspjelo očuvati svoj jezik i kulturu. A gradišćanski Hrvati u tome mogu mnogima poslužiti kao dobar i uspješan primjer iz prakse- da se mora biti uporan, ali da je moguće uspjeti, unatoč svim nedaćama i velikim izazovima vremena u kojem živimo.

Kada smo našu sugovornicu upitali da li je  Večernjakova domovnica u Bad Homburgu  “odškrinula” vrata Koloslavujcima da ih se prepozna ne samo u Njemačkoj nego i u drugim europskim državama i šire, Gabriela Novak Karall je pomalo sjetnim glasom odgovorila:

“Prije su prekogranične veze između hrvatskih folklornih ansambala i udruga bolje funkcionirale. To sve je nekako zaspalo. Ali mislim da to treba svakako obnoviti, tu suradnju s hrvatskim i ostalim folklorašima. Naravno da su nove tehnologije i digitalizacija učinile svoje i da je suradnja moguća i preko društvenih mreža i kanala poput YouTube-a, ali sve to ne može nadomjestiti osobne kontakte i zajedništvo. Zajedničku pjesmu i ples uživo”.

Vezano uz planove FA “Kola Slavuj” i što dalje dugogodišnja predsjednica Ansambla je rekla:

“Kulturne veze s Hrvatskom su nam izuzetno važne. Prije svega  moramo zahvaliti  na suradnji poznatom hrvatskom etnologu  dr. Ivanu. Ivančanu, koji je za života svojim istraživanjima i seminarima te etnokoreološkim djelovanjem i nama prilagođenim koreografijama postavio temelje za sve ono što je naš Ansambl danas. S Hrvatskom imamo dobru suradnju. Upravo smo s Ivančanovim sinom Andrijom izdali monografiju “Narodni plesni običaji gradišćanskih Hrvata” na temelju zapisa njegovog oca Ivana iz 70-tih godina prošlog stoljeća. Tu su i drugi projekti, kao na primjer novi  projekt “Kolektri fied” nastao suradnjom na relaciji Beč-Zagreb. To je spoj tradicijskih napjeva gradišćanskih Hrvata i elektronske glazbe, nastao u vrijeme pandemije koronavirusa, bez fizičkog kontakta, samo virtualnim putem. Taj  zajednički projekt s dvoje vrhunskih glazbenika iz Zagreba vodi ansambl Kolo Slavuj u potpuno  nove sfere i  budućnost. Što se tiče suradnje s Hrvatskom, moram posebno istaknuti veliki značaj  potpore gradišćanskih Hrvata od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske koju dobivamo kao hrvatska manjina u Austriji, na čemu smo  zahvalni.

Dakle, posebna Večernjakova domovnica dodijeljenja “Kolu Slavuj” došla je u prave ruke.

I što na kraju nego čestitati upornim i marljivim folklorašima s bečkom adresom, okupljenim u Ansamblu koji broji između 50 i 60 članova. I to, kako nam rekla Gabriela Novak-Karall uglavnom  iz Austrije odnosno Beča i Gradišća, te susjedne Slovačke i Mađarske. Ali kako je istaknula u Ansamblu  ima i suvremenih hrvatskih doseljenika u Austriju, kao i pripadnika drugih manjinskih zajednica poput moliških Hrvata i koruških Slovenaca, te “pravih” izvornih Austrijanaca koji su naučili hrvatski jezik i rado pjevaju i plešu. Dakle, svi oni će zajedno proslaviti iz Bad Homburga u Beč im upravo pristiglu Večernjakovu domovnicu.

VELEPOSLANSTVO RH U Washingtonu proslavljen Dan Državnosti uz velik broj diplomata SUVREMENO MANJINSKO PJESNIŠTVO U Beču predstavljena trojezična antologija gradišćanskih Hrvata 'Rušimo granice'
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.