Moja Hrvatska
Naslovnica Vijesti

U Beču predstavljen reprint „Jačkara“, jedinstvene „Biblije“ gradišćanskih Hrvata

Knjigu, zapravo zbirku pjesama u novom ruhu nazočnima je predstavio i o njoj govorio mag. Filip Tyran, poznati gradišćanskohrvatski glazbenik, muzikolog, znanstvenik i urednik novoizašle knjige s zbirkom pjesama
03. listopada 2020. u 10:26 0 komentara 36 prikaza
Promocija knjige Jačkar
Foto: Snježana Herek
Pogledajte galeriju 1/5

 „Jačkar – Hrvatske narodne jačke iz Gradišća“, naziv je jedinstvenog novotiskanog reprint izdanja pjesmarice autora Martina Meršića (1894.-1983.) i Vinka Žganca (1890.-1976.) iz 1964. godine, predstavljene u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču u novom, veličanstvenom ruhu. 

„Za nas gradišćanske Hrvate koji se bavimo  narodnom glazbom i tradicionalnim hrvatskim jačkama to jest pjesmama u povijesnom Gradišću, dakle u današnjoj Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj Jačkar je zapravo –Biblija“, rekla je na promociji knjige predsjednica folklornog ansambla gradišćanskih Hrvata „Kolo Slavuj“ i glavna tajnica HC-a  Gabriela Novak Karall, uvodno pozdravivši sve nazočne. Naglasila je kako stoga nije čudno da je upravo „Kolo Slavuj“ suorganizator promocije ovog povijesnog projekta.

Knjigu, zapravo zbirku pjesama u novom ruhu nazočnima je predstavio i o njoj govorio mag. Filip Tyran, poznati gradišćanskohrvatski glazbenik, muzikolog, znanstvenik i urednik novoizašle knjige s zbirkom pjesama. Tyran je istaknuo da je pjesmarica „Jačkar“  gradišćanskohrvatskog svećenika i kulturnog djelatnika Martina Meršića mlađeg i poznatog hrvatskog muzikologa i etnologa Vinka Žganca iz Čakovca iz 1964. godine, „jedna od najvažnijih zbirki narodnih pjesama gradišćanskih Hrvata“ bila podloga i temelj reprinta odnosno 2019. godine nanovo tiskane pjesmarice u proširenom izdanju.

„Riječ je o pravom raritetu. Izvornim hrvatskim pjesmama iz Gradišća, narodnom bogatstvu koje je nepresušan izvor za bavljenje ovom tematikom za nove generacije glazbenika kao i za voditelje brojnih plesnih, tamburaških i pjevačkih društava. I to ne samo u austrijskom Gradišću nego i u Austriji susjednoj Mađarskoj i Slovačkoj “, pojasnio je Tyran dodavši:
„U našim rukama držimo povijesni dokument o usmenoj predaji narodne umjetnosti i tradicije gradišćanskih Hrvata, star preko 200 godina, ako ne i više. Jačkar sadrži opulentnu građu više od 600 napjeva koje je sakupljala i zapisala cijela radna skupina gradišćanskih učitelja i duhovnika na čijem je čelu bio Martin Meršić. Ukupno je u ovoj pjesmarici objavljeno 254 melodija i 217 pripadajućih tekstova koje je znalački i znanstveno uredio, strukturirao, pojasnio i analizirao Vinko Žganec, ugledni znanstvenik i veliki sakupljač i istraživač hrvatske folklorne glazbe“.

Tyran je posebno zahvalio Tomislavu Žgancu, unuku Vinka Žganca na ustupanju autorskih prava za pretisak „Jačkara“.  Isto tako zahvalio je i Radoslavu Jankoviću, Stanku Horvathu i Vinci Hergoviću koji su podržali prijedlog o reprintu „Jačkara“  i kao predsjednici društava na čijem su čelu omogućili da novoizašla Zbirka pjesama bude izvor inspiracije za rad sadašnjim i budućim generacijama glazbenika i znanstvenika. 

Izdavači novoizašle knjige pjesama su društva gradišćanskih Hrvata iz tri zemlje: Hrvatski kulturni savez iz Slovačke na čelu s Radoslavom Jankovićem, Hrvatsko kulturno društvo u austrijskom Gradišću na čelu sa dr. Stankom Horvatom i Društvo gradišćanskih Hrvat u Mađarskoj s predsjednikom Vincetom Hergovićem.

Jedan hvale vrijedan  trilateralan povijesni projekt, koji je uredio Filip Tyran, a za tisak pripremio odnosno tehnički znalački „rekonstruirao“ Tome Janković.

Glazbeni okvir promociji „Jačkara“ dao je glazbeni duo i bračni par Johanna, pjevanjem drevnih hrvatskih pjesama i Heinz Hoffmann svirkom na srednjovjekovnoj lirici i drugim starim instrumentima. Nazočnima se je obratio prigodnim riječima i predsjednik HKD-a Gradišće dr. Stanko Horvat.

I što na kraju reći: jedna ne samo sjajna i uspjela nego i  povijesna promocija, koja je mnogima probudila nadu da su mladi naraštaji ne samo zainteresirani za daljnji opstanak gradišćanskih Hrvata u višejezičnom austrijskom i ostalim prostorima nego da na tome i izuzetno marljivo, znalački i znanstveno rade.        

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.