"Da je političko-ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini 'normalna', gradio bih svoju karijeru u ovoj zemlji", kaže nam 35-godišnji V.T., jedan od najperspektivnijih snimatelja tona u jednoj medijskoj kući u Bosni i Hercegovini, piše Deutsche Welle.
Ovako, čest je gost Goethe instituta gdje intenzivno uči njemački jezik spremajući se za odlazak u "obećanu zemlju".
"Godinama ovdje nema pomaka... Političari se ponašaju po prokušanom receptu 'zavadi pa vladaj' i to traje još od Daytonskog sporazuma. Nisam spreman provesti ostatak života čekajući 'konačni dogovor' nacionalnih vođa. O odlasku iz BiH donedavno sam razmišljao samo zbog ekonomskih razloga i zbog toga što se ovdje ne cijene stručnost i profesionalno iskustvo, već politička podobnost i rodbinske veze. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci sve je složenije i politički i sigurnosno", dodao je V. T. za Deutsche Welle.
Mnogi kritičari tvrde kako je BiH još od Daytona u stalnoj političkoj krizi "promjenjivog intenziteta" i kako je odlazak radno sposobnih ljudi iz ove zemlje uobičajena pojava od kraja rata. Sarajevski novinar Mustafa Karahmet potvrđuje kako se sve više osjeća i politički pritisak i nesigurnost, što uvelike doprinosi odluci ljudi otići iz BiH.
"Stanje u Bosni i Hercegovini trenutačno je takvo da ljudima ne pruža nikakvu perspektivu planiranja budućnosti na ovim prostorima. Vlada nije formirana ni devet mjeseci nakon izbora i nema naznaka da bi se to moglo dogoditi prije jeseni", naglasio je Karahmet.
Opet se čuju nacionalističke parole
Službenici međunarodnih organizacija tvrde i kako oštra nacionalistička retorika pridonosi odlasku ljudi iz BiH. Glasnogovornica Ureda visokog predstavnika u BiH Ljiljana Radetić nedavno, nakon najave formiranja pričuvnih policijskih snaga u Republici Srpskoj izjavila je kako "neće biti rata", ali priznaje kako negativna retorika i međusobne optužbe političara "pridonose egzodusu ljudi i odvraćanju stranih ulagača".
Peter Hurrelbrink, direktor njemačke Zaklade Friedrich-Ebert za BiH smatra "neodgovorne" te "špekulacije o mogućem novom ratu u BiH", bez obzira na to šire li ih mediji ili političari. Hurrelbrink misli kako već nacionalistička retorika odvlači pozornost od stvarnih problema, među kojima je "migracija desetina tisuća prije svega mladih ljudi".
Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da su glavni razlozi odlaska ljudi iz BiH stalni politički sukobi.
"Stranke su zavladale društvenim prostorom, nema mjesta za bilo kakve druge aktivnosti slobodnog građanskog okupljanja i inicijative. Koriste se stare metode zavađanja građana na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Prije svega stranke SDA, HDZ i SNSD jedna drugu potiču na ekscese kako bi homogenizirale građane i održavale društveni konflikt na nacionalnoj osnovi. Građani, posebno mladi i obrazovani, ne žele to trpjeti, kao nit taj život u neizvjesnosti. Zato sebi i djeci žele osigurati život u politički stabilnom okruženju s većom socijalnom i pravnom sigurnošću", napomenuo je profesor Šijaković.
Rast iz snova – kako bi se uopće nešto osjetilo
Ekonomski, ljudi iz BiH odlaze zbog niske stope gospodarskog rasta, smatra ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić...
"Rast je prosječno oko tri posto, što je nedovoljno da običan čovjek, radnik, vidi značajniji napredak i shodno tome perspektivu. Ovaj rast s BDP-om od oko 4500 eura po glavi stanovnika (jedino je u regiji manje u Albaniji i Kosovu) znači višegodišnju takozvanu zarobljenu ekonomiju građana u sustavu niskih nadnica, male ponude novih poslova, nedostatka ulaganja, radova na infrastrukturi... I tako dalje. Dakle nedostatka općeg boljitka njihova života", potvrdio je Čavalić.
Kako bi građani osjetili promjenu s ovim BDP-om, stopa gospodarskog rasta bi barem tri godine trebale biti od šest do deset posto. A to nije jedini pokazatelj koji govori kako je Bosna i Hercegovina na koljenima: "Službena stopa nezaposlenosti iznosi oko 34 posto, dok je anketna, dakle stopa na temelju istraživanja statističkih zavoda 18 posto".
Zakon spojenih posuda...
Procjenjuje se kako je u Bosni i Hercegovini oko 420 tisuće nezaposlenih i oko 820 tisuća zaposlenih. Točno je kako broj nezaposlenih pada, ali uglavnom zbog odlaska radnika iz BiH. Svaki mjesec s evidencija zavoda za zapošljavanje brišu se nezaposleni zapravo iz tog razloga. Vlada često to ističe kao uspjeh jer je manje nezaposlenih. Visoka stopa nezaposlenosti, uz prosječne neto plaće od oko 450 eura (u realnom sektoru, odnosno proizvodnji taj je prosjek manji i iznosi oko 300 eura), posljedica je nefunkcionalnog tržišta rada i visokog fiskalnog opterećenja na rad.
"Prosječna bruto plaća u BiH u 2019. godini iznosi nešto više od 700 eura. Pokušaj reformi ovih područja slijedom Reformske agende je – propao. Ako fiskalno opteretite rad i ne dopustite mu da se to manifestira institucionalno, onda će rad tj. radnici prirodno težiti promjeni svog stanja, što znači mjesta boravka. Upravo se to i događa shodno otvaranju granica EU odnosno liberalizaciji kretanja rada iz Bosne i Hercegovine prema EU", istaknuo je Admir Čavalić.
Tko će još ostati u Bosni i Hercegovini?
Liberalizacijom se povećao izvoz robe, ali i radnika iz BiH u EU, no Čavalić upozorava da ovo nije posljednji val odlaska. On očekuje kako će većom europskom integracijom uslijediti još veći egzodus.
Procjenjuje se kako je samo od početka ove, 2019. godine, BiH napustilo oko 30 tisuća građana. Prema podacima nevladinih organizacija koje se pozivaju na izvore iz Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih pet godina ovu zemlju je napustilo oko 178 tisuća građana. Prema njemačkom statističkom uredu iz Wiesbadena Destatis, Nezavisne novine objavljuju kako se Bosna i Hercegovina uzdigla na treće mjesto po broju useljenika u Njemačku, odmah iza dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta – Indije i Kine. Prošle godine iz BiH u Njemačku uselilo se oko 22 tisuće ljudi.
