Pod naslovom “450 godina doseljavanja Hrvatica i Hrvata u Novo Selo” u Novom Selu (Neudorfu) u sjevernom Gradišću u Austriji održan je za sve Hrvate važan znanstveni skup o četiri i po stoljeća otkako su Hrvati došli na to područje, nedaleko današnje Slovačke i Mađarske.
Organizator skupa bilo je Društvo za muzej i kulturu (MUK) u Novom Selu, a inicijator znanstvenog okupljanja glavni urednik “Hrvatskih novina”, Novoselac, Petar Tyran.
Skup je otvorio akademik Nikola Benčić svojim izlaganjem na temu “Doseljavanje Hrvata u Novo Selo. Zašto, odakle i tko ih je doveo, odnosno propagirao da dođu”.
“Zanimljiva su bila saznanja kako su dolazili pretežito iz Slavonije i to iz dva razloga: gospodarskih i zbog straha od Turaka, bježeći pred njima. Došavši na to to područje obratili su se grofovima koji su živjeli tada na području današnje Austrije, Slovačke i Mađarska. Oni su ih mamili da dođu, obećavali razne povlastice jer su trebali radnu snagu”, rekao nam je Petar Tyran, jedan od sudionika i govornika na skupu.
Tyran je izlagao o natpisima mjesta, ulica i trgova, “prošetavši” sudionike kroz važna mjesta. Radoslav Janković iz Slovačke je izlagao o tradicionalnim narodnim pjesmama tzv. “jačkama” gradišćanskih Hrvata na sjeveru Gradišća - na”Hatima”, kako kažu Gradišćanci.
“Istraživanjem jačaka Janković je otkrio kako su Hrvati najvjerojatnije naselili čak 420 sela, i to samo u Moravskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Dakle područje sjevernije od današnje Bratislave u Slovačkoj. Tu još nije uključeno područje današnje Austrije”, napomenuo je Tyran. Janković je predstavio i svoju zbirku pjesama iz Jandrofa u Slovačkoj “Jandrofski jačkar”.
Tyran je također istaknuo kako prvi službeni, povijesni dokument u Novom Selu u Gradišću datira iz 1570 godine, te da je 2020. godina uzeta kao okvirna godina za obilježavanje 450 godina doseljavanja Hrvata na to područje.
“Kako nas je korona omela u obilježavanju te obljetnice, koncept priredbi i koncerata morali smo pomaknuti za kasnije. Neke smo održali virtualno i postigli zapaženi uspjeh. Sretni smo da smo i dvije godine nakon toga mogli održati ovaj simpozij”, rekao je Tyran.
Na znanstvenom skupu je govorio i mladi znanstvenik i glazbenik Filip Tyran. Njegova je tema bila istraživanje novoselskih “jački” istaknutog hrvatskog etnologa i folkloraša Ivana Ivančana. Herbert Brettl je govorio o poljoprivrednim imanjima “marofima” u - i oko Novog Sela. Alojz Jembrih nije mogao osobno doći, pa je poslao svoje izlaganje na temu “Književno-jezični izvori za proučavanje gradišćanskohrvatskoga jezika sjevernog Gradišća u 19. stoljeću”. O hrvatskim molitvenicima kroz stoljeća među Hrvatima na Hati govorio je Jive Maasz.
Drugi dan znanstvenog okupljanja započeo je ponovno akademik Nikola Benčić izlaganjem o jezičnim reformama Matijaša Laaba i njegovim “Katekizmušom”. Bilo je riječi i o božićnom i novogodišnjem čestitanju u gradišćanskim selima odnosno tradicionalnom “koledanju”, kako je to istražio prof. Georg Holzer.
Gerhard Baumgartner izlagao je o gradišćanskim Hrvatima pod nacističkom vlašću, s posebnim osvrtom na žrtve nacizma u Drugom svjetskom ratu u Novom Selu.
Koliko je očuvanje hrvatskog jezika važno za opstanak gradišćanskih Hrvata izlagala je mlada znanstvenica iz Beča Katarina Tyran. Ona je govorila o pojavnosti hrvatskog jezika u Novom Selu, njegovoj povijesti, te jačanju svijesti kod gradišćanskih Hrvata o značaju njihovog materinskog jezika.
Kraj skupa obilježilo je izlaganje Wolfdietera Škodlera o “Poljoprivredni i najstarijim poljoprivrednim strojevima u selu”, naravno, uključujući Novo Selo.
Znanstveni simpozij završio je navečer prigodnim kulturnim programom. Za dobru glazbu, ples i impozantni folklorni i tamburaški izričaj pobrinuli su se Folklorni ansambl “Kolo Slavuj” iz Beča i “Hatsko kolo”. Predstavljena je i knjiga “Narodni plesni običaji Gradišćanskih Hrvata - istraživanja i zapisi dr. Ivana Ivančana”.
Znanstveno-kulturno večer obilježio je i “Novoselski kulinarij” primamljivom gastro ponudom.
