Lovac i srna

Drago Štambuk stihovima osvojio Beč

Drago Štambuk
Foto: Snježana Herek
1/3
31.01.2017.
u 09:52

Pripovijedao je o izbivanju izvan domovine, susretima i anegdotama s raznim ljudima, posebno izdvojivši prijateljstvo sa svetom Majkom Terezom iz Kalkute, japanskom caricom te susrete s britanskom premijerkom Margaret Thatcher

Sjajan pjesnički recital na predstavljanju knjige pjesama "Lovac i srna" iznimnog hrvatskog liječnika, pjesnika, esejista i diplomata Drage Štambuka, prvog njegovog djela koje je prevedeno na njemački jezik, bio je trenutak za pamćenje.

Brojni uzvanici došli su u Središnju knjižnicu grada Beča čuti što im ima reći pjesnik iz Hrvatske koji je obnašao više važnih dužnosti.

O djelu je govorila dr. Bernarda Katušić, viša znanstvena novakinja za južnoslavensku književnost na Institutu za slavistiku Bečkog sveučilišta, predstavivši ga kao klasika suvremene hrvatske poezije koji svojim pjesmama podsjeća na to koliko je jezik važan za izražavanje misli i osjećaja. 

Usporedila ga je sa suvremenim hrvatskim pjesništvom Zvonimira Mrkonjića i tezom da pjesnički čin pokreće razdiobu trovrsnog iskustva (iskustvo prostora, iskustvo egzistencije i iskustvo jezika), napomenuvši da Štambuk ta tri iskustva "nadopunjuje i kombinira na samo sebi svojstven način".

"Lirika dr. Štambuka postmoderna je lirika i ona je sinkretička", rekla je dr. Katušić, istaknuvši kako je za njega "jezik znatno više nego sredstvo izražavanja", nazvavši Štambuka "tvorcem novog jezika".

"Pjesnik ne samo da eksperimentira i igra se jezikom nego traži i smisao života pišući o ljubavi, Bogu, smrti i domovini", zaključila je dr. Katušić, napomenuvši kako je Štambuk napisao više od 50 knjiga poezije, antologije, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda.  

Osim o poeziji i pjesmama koje je izabrao iz svog bogatog stvaralačkog opusa i čitao na hrvatskom jeziku, a prevoditelj Klaus Detlef Olof na njemačkom, Štambuk je govorio i o ishodištima svoga književnog iskustva. 

Pripovijedao je o izbivanju izvan domovine, susretima i anegdotama s raznim ljudima, posebno izdvojivši prijateljstvo sa svetom Majkom Terezom iz Kalkute, japanskom caricom te susrete s britanskom premijerkom Margaret Thatcher. 

Govorio je o brizi za hrvatski jezik i integralnu mu trojstvenost te inicijativi da se "zlatna formula ča-kaj-što", kako ju je nazvao, zaštiti kao nematerijalna baština pri UNESCO-u.

U dva i pol sata programa i zanimljivog Štambukova pjesničkog putovanja od rodnog Selca na otoku Braču do Engleske, Indije, Šri Lanke, Egipta, Japana, Republike Koreje i Brazila na koje je poveo i oduševljene Bečane,  okupljenima je postalo jasno koliko veliku ulogu u pjesnikovu životu ima Hrvatska o kojoj piše s patriotskom ljubavi i bez nacionalističkih naboja.

"Za mene je domovina dio svijeta, a svijet je moja domovina", dodao je ovaj jedinstveni pjesnik i potvrdio da "nitko ne može se biti otvoren i predstaviti se svijetu ako nema vlastiti identitet".

Naglasio je koliko je važno "ogledati se u kulturi drugih" istaknuvši da je njegova poezija, koja je nastajala u zemljama u kojima je bio na diplomatskoj dužnosti, "dar Hrvatskoj", čiju je kulturu nastojao približiti svijetu – i obrnuto.

Nazočne na predstavljanju pozdravila je i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, zahvalivši dr. Štambuku u godini kada se obilježava 25. obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske na svemu što je kao diplomat učinio za našu zemlju. 

Uvodno im se obratio i predsjednik bečke podružnice HKD-a Napredak Zoran Iljkić, koja je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji s austrijskim Društvom kroatista, Austrijsko-hrvatskim društvom, Hrvatskim centrom u Beču i bečkom Gradskom knjižnicom organizirala predstavljanje Štambukove knjige "Lovac i srna".  

Komentara 2

NO
nogogaz
21:56 31.01.2017.

Najgadnije je, kad ljudi koji sami sebe razumiju kao neki čuvari hrvatstva, nazivaju sebe kroatisti ... Kdje je osjećaj za naš jezik? Zar nema adekvatne rijeći na hrvatskom pa moramo i za domoljube imat neku stranu rijeć??

NO
nogogaz
21:48 31.01.2017.

Nije tako dugo nazad, kad smo se hrvati složili u tome, da imamo sa srbima isti jezik. U to vrijeme prihvatili smo gramatiku karadžića jer svoje nismo imali. A slovenac pomogo karadžiću jer je bio u beću glavni za slovanske narode u audto ugarski za vrijrme marije t. Ako idem još dalje u povjest dokaza da smo (bili) srbi i hrvati isti narod ne možeš promašit. Naučnici su dokazali, da ima više sličnosti u DNK slavonaca i srba nego ljudi iz zagreba i dalmatinaca. I da su ekavci isko su blizu zagreba vrlo različiti u DNK. Da ne spominjem istrana... Ne postoji ni jedna osoba u svemiru, koja bi razumijela samo srbski a hrvatski nikako ili obrnuto. Teška vrjemena su isprjed nas kad tajimo svoje korijene i stidimo se svoje slavne povjesti. Do srba nas je ne dugo nazad dijrlila samo religija... Moramo se ponosit ljudima poput draga štambuka, koji vraća naš jezik i kulturu u beć.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije