Prema podacima Hrvatskog etničkog instituta, u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi danas živi oko 2,5 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla.
Od baze podataka o svim župama i poznatim Hrvatima dijele nas samo jedna vrata. Od razgovora s njezinim idejnim začetnikom, tek nekoliko koraka.
"Dolaskom u Ameriku 1974. godine vidio sam da treba početi sustavno raditi i istraživati. Prijedlog je poslan našoj upravi koja ga je odmah prihvatila. Ovdje na početku nije bilo ničeg", rekao je franjevac Ljubo Krasić, ravnatelj Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu.
Tijekom Drugog svjetskog rata, Institut je izdavao brojne tiskovine na nekoliko svjetskih jezika. Naš sugovornik prisjeća se borbe s tadašnjom tehnologijom.
"To je bilo starinsko. Užas! Dan i noć smo provodili u tiskari. Uvijek je puno dimilo od kuhanog olova".
Franjevac Krasić zaključuje kako njihova knjižna građa u posljednje vrijeme koristi brojnim studentima pri pisanju diplomskih radova.
"Ovaj arhiv čuva milijune podataka. Kad su naši ljudi shvatili da su na kraju života i kako se neće vratiti u domovinu, poklonili su nam svoju prošlost".
Osobni dokumenti, neobjavljene knjige i radovi, članci iz novina, umjetnička djela, sportski trofeji, rukotvorine, markice, novci, pisma, izvještaji, fotografije, imenici... U Chicagu je cijela povijest jednog naroda koji je ostavio tragove!
>> Pismo iz 1909. godine: Sine, ako ne radiš, imaš se gdje vratiti
>> Posljednje očevo pismo: Oči stare, naočale ne pomažu, zbogom sine moj!
Svud nas po svitu ima , svite moj! Odlazili smo iz lipe naše i odlazimo još! Nažalost ! Odlazimo svite moj , a malo se ko vraća u lipu našu! Nažalost!