Bitan se preokret u povijesti Rotterdama dogodio 1873. kada je prokopavanjem novog kanala (Nieuwe Waterweg) delta rijeke Nieuwe Maas (pritoka Rajne) izravno i bez ustava povezana s morem te je izgrađena prava europska luka.
Iste je godine započela i povijest putničkog prijevoza u Ameriku vezana uz osnutak kompanije Holland-Amerika Linea (nazvana Nederlandsch-Amerikaansche Stoomvaart Maatschappij – NASM). Rotterdam je matična luka kompanije.
Preokret koji osamdesetih godina 19. stoljeća donosi konačan prijelaz s jedrenjaka na paru, skraćuje putovanje iz Rotterdama s dva mjeseca na 11 dana i pridonosi velikom povećanju prometa. Vrhunac europske emigracije ujedno je i vrhunac putničkog prometa Rotterdama i kompanije Holland-Amerika Line.
U vezi s povećanim prometom, poboljšavao se i prihvat iseljenika koji su smještani u posebne hotele-prenoćišta što su ih za svoje putnike izgradila parobrodarska društva.
U razdoblju od 1908. do 1913. iz Rotterdama u Ameriku odlazi godišnje prosječno 47 229 iseljenika.
Uz ponešto Nizozemaca, najviše je iseljenika iz Rusije te srednje i istočne Europe. Veliki pogromi u Rusiji dovodili su ovamo brojne Židove. No dolaze i tisuće srednjoeuropskih iseljenika, i to ne samo iz obližnjih krajeva, nego i iz dalekih istočnih predjela. Dolaze i banatski Nijemci i drugi "podunavski Švabe". Među najslavnijima je obitelj Weissmüller iz Szabadfalua (danas Freidorf, četvrt u Temišvaru, Rumunjska) koja je također emigrirala preko Rotterdama.
Jedan je od pokazatelja nacionalnog sastava roterdamskih putnika u Ameriku i lista putnika ukrcanih na brod Volturno, u vlasništvu kanadskog brodara Uranium Steamship Company (bivši Northwest Transport Line), koji održava liniju iz Rotterdama u Kanadu i SAD.
Brod je 2. listopada 1913. isplovio iz Rotterdama i prema voznom redu trebao je najprije uploviti u Halifax (Nova Scotia u Kanadi), odakle je drugog dana trebao krenuti u New York. No Volturna je nasred oceana zahvatio požar. U brodolomu je stradalo više od 130 putnika, a ostale je spasio iseljenički brod koji se zatekao u blizini.
Od 540 ukrcanih iseljenika, trećina je bila iz Austro-Ugarske: stotinjak Hrvata, a ostali su bili Poljaci, Slovaci, Rusini i drugi.
Iako najvažnija, Rotterdam ipak nije jedina nizozemska iseljenička luka. Amsterdam je velika luka na ušću rijeke Amstel u zaklonjeni zaljev.
Iako je Amsterdam stari trgovački grad, svojedobno sjedište velikih kolonijalnih kompanija, važnost je njegove luke bitno porasla početkom 19. stoljeća, kada je otvoren sjevernonizozemski kanal te 1876. kada je otvoren sjevernomorski kanal.
Amsterdam ne dosiže opseg iseljeničkog prometa Rotterdama, no ima važnost kao prolazna luka u koju na putu preko oceana pristaju njemački brodari.
Nije zanemariva ni činjenica da su, nakon Bremerhavena i Hamburga, Rotterdam i Antwerpen primili i ispratili u Ameriku najviše austrougarskih iseljenika; obje luke ukupno 653 613 Poljaka, Hrvata, Slovaka, Rusina i drugih.
preuzeto iz knjige Merika - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.
