Nikola Tesla rođen je u Smiljanu u Lici u obitelji Milutina i Đuke rođene Mandić. Otac je pravoslavni svećenik, vrlo obrazovan i govori više jezika. Majka je također nadarena, recitira i crta, veze i šiva, izrađuje i razna oruđa. Nikola je četvrti od ukupno petero djece.

Osnovnu školu polazi u Smiljanu, nižu "realnu gimnaziju" u Gospiću, a višu u Karlovcu (u Rakovcu). Studira na Visokoj tehničkoj školi u Grazu, poslije i u Pragu. Potom nakratko radi u Budimpešti te odlazi u Francusku.

Na nagovor prijatelja, Tesla odluči otići u New York i obratiti se već slavnome Thomasu Alvi Edisonu. Kada se iz Pariza upućuje na vlak, ustanovljava da nema ni novca ni karata, no ipak uspijeva stići do Callaisa i odatle brodom Saturnia u Englesku.

Na brod za Ameriku ukrcava se u posljednji trenutak. Puštaju ga kada se nitko drugi ne pojavljuje s kartom pod imenom Nikola Tesla. Iz Liverpoola kreće parobrodom City of Richmond (Inman Line) - s nekoliko svojih pjesama, snopom proračuna o rješavanju jednog nerješivog integrala i sa skicama vlastitoga letećeg stroja.

Najveći dio putovanja Tesla je presjedio na krmi, ne dočekavši željenu priliku da, kako kaže, nekoga spasi iz "vodene grobnice".

Brod pristaje u New York 6. lipnja 1884. godine. Ukrcan kao običan iseljenik, mora proći redovit postupak i sve preglede predviđene za "treću klasu", koji se tada još uvijek obavljaju u useljeničkom prihvatilištu Castle Gardenu (Battery Park) na jugu Manhattana.

Za razliku od mnogih koji kreću na daljnja odredišta, Tesla ostaje u New Yorku i odmah se upućuje Edisonu. Sukob sa spretnim izumiteljem i vlastita ambicija uskoro ga odvode drugim partnerima (Westinghouse) i tjeraju na pokušaj samostalnog poduzetništva (Tesla Electric Company).

Doprinosom širokim područjima fizike, osobito na području izmjenične struje, ne obogaćuje se, ali stječe priznanje.

Električna centrala na slapovima Nijagare te istraživanja na području bežičnog telegrafa i radija donose mu glas jednog od najvećih znanstvenika novoga doba.

Ne ženi se i nema obitelj - godinama živi osamljen i umire gotovo zaboravljen u njujorškom hotelu New Yorker.

Tesla o Americi. Volio bih kad bih riječima mogao opisati svoje prve dojmove o ovoj zemlji. U arapskim pričama čitao sam kako su duhovi prevozili ljude u zemlju snova, a usput i kroz prekrasne pustolovine. Moj je slučaj bio upravo suprotan. Duhovi su me prenijeli iz svijeta snova u svijet stvarnosti.

Ono što sam ostavio bilo je lijepo, produhovljeno i u svakom pogledu čudesno; ono što sam ovdje vidio bilo je mehanizirano, grubo i neprivlačno. Glomazni policajac vrtio je u ruci palicu koja mi je izgledala velika poput panja. Približio sam mu se pristojno da ga upitam za adresu. "Šest blokova niže, a onda lijevo", rekao je ubojito me gledajući.

"Je li ovo Amerika?" pitao sam se bolno iznenađen. "U civilizaciji zaostaje za Evropom stotinu godina".

A kad sam 1889. prvi put otišao iz Amerike - pet godina nakon svog dolaska - bio sam uvjeren da je Amerika više od stotinu godina ispred Evrope, i do danas se nije dogodilo ništa zbog čega bih promijenio svoje mišljenje.

Tesle u Americi. Još su brojni Tesle dolazili u SAD krajem 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća.

Među njima su i barem još dvojica Nikole, od kojih prvi dolazi 1892., a drugi 1923. godine.

Prvi Teslin imenjak stiže u New York 7. travnja 1892. To je 25-godišnjak, radnik, neoženjen, iz Austrije, a dolazi iz Antwerpena Red Star Lineovim parobrodom Nordland.

Idućih su desetljeća u Ameriku dolazili brojni Tesle iz raznih zemalja. Na popisu onih koji dolaze u New York ima ih gotovo stotinjak iz raznih krajeva i zemalja - iz Italije (Alfonso, Angelo, Antonio, Giovanni, Giuseppe Tesla), iz Francuske (Georges Tesla), iz Galicije (Helena Tesla), iz Mađarske (Istvan Tesla), iz Ukrajine (Dušan Tesla iz Odese), ali ipak najviše - iz Like.

preuzeto iz knjige Merika - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’