Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Antwerpen

Štetne odjeke ima i slučaj riječkog jedrenjaka Giuseppe Bakarcich u najmu kod belgijskog prijevoznika Adolphea Straussa. Ljeti 1867. brod stiže u New York s 18 leševa! Nesreću je prouzročilo više uzroka, ponajprije nemar te zagađena i nepitka voda, natočena u spremište u kojem je prethodno smještena nafta
02. lipnja 2016. u 09:30 0 komentara 176 prikaza
Antwerpen
Foto: Southampton City Heritage Services

Luka Antwerpen postaje sve važnija za emigrantski promet početkom četrdesetih godina 19. stoljeća, kada su Belgijanci poslali svoga stručnjaka da prouči poslovanje već velike emigrantske luke Bremerhaven.

Početkom 20. stoljeća Antwerpen se ubraja među nekoliko najvećih europskih iseljeničkih luka s godišnjim prosjekom od 69 697 emigranata.

U odnosu na više drugih zemalja čije vlade obuzdavaju emigraciju, Belgijanci shvaćaju koliko je ova vrsta prometa unosna i korisna u vrijeme gospodarskih poteškoća u proizvodnji i sušnih godina u poljoprivredi.

Zato grade i izravnu prugu za Köln, potičući povećanje njemačke emigracije koja je dugo najzastupljenija.

No nakon vrlo razvijenog prometa, u vrijeme zalaza jedrenjaka, Antwerpen posustaje i emigrantski promet sa SAD-om pada na svega 1 posto od svih uplovljavanja u američke luke (1858. - 1865.).

Štetne odjeke ima i slučaj riječkog jedrenjaka Giuseppe Bakarcich u najmu kod belgijskog prijevoznika Adolphea Straussa. Ljeti 1867. brod stiže u New York s 18 leševa! Nesreću je prouzročilo više uzroka, ponajprije nemar te zagađena i nepitka voda, natočena u spremište u kojem je prethodno smještena nafta.

Međunarodni skandal i teške restrikcije produžuju agoniju Antwerpena.

Prekretnicu potiču novi zakoni i uvođenje pruge američkog prijevoznika Red Star Linea koji osniva i belgijsku podružnicu i od 1873. održava liniju s Philadelphijom. Antwerpen je od 1876. izravno povezan i s New Yorkom. Od 1902. do 1904. linija se odvija s pristajanjem u Southamptonu, a od 1904. do 1914. umjesto u Southamptonu parobrod pristaje u Doveru.

Pokazatelj kretanja putnika po nacijama službeno je izvješće za 1903. godinu kada je u razna odredišta, a najviše u Sjevernu Ameriku, stizalo najviše Rusa (zapravo ruskih Židova, 19 448), potom žitelja Ugarske (uz Mađare, tu su i Hrvati i Slovaci i ostali, ukupno 18 115), Austrijanaca (austrijski Nijemci, Poljaci, Česi, Slovenci i ostali).

Sve ostale nacije dosižu jedva trećinu ukupnog prometa - najviše Nijemci (sa sjevera), Belgijanci, Talijani i Englezi.

Antwerpen je matična luka Red Star Linea i usputna, "prolazna" luka njemačkih i engleskih brodara. Zato je to, na neki način, "pomoćna" riječka luka. Kada Cunard Line već krajem 1904. ima gužvu u Rijeci i katkad ne može ukrcati gotovo polovicu pristiglih emigranata, tada u skladu s ugovornom obvezom stotine i tisuće prekobrojnih iz Rijeke vlakovima šalje na ukrcaj u svoj brod koji polazi iz Antwerpena. Posebni, interventni vlakovi prevoze tisuće emigranata i ukrcavaju ih na brod za New York.

Sveukupno su od 1843. do 1905. iz Antwerpena u Ameriku otputovala 1 086 153 emigranta iz čitave Europe, a do rata je ukupan promet dosegao još veći broj. Više od 600 tisuća iseljenika iz srednje Europe putuje na prijelomu stoljeća u Novi svijet iz Antwerpena i Rotterdama.

Više nego iz domaćih luka, Rijeke i Trsta. S iseljeničkog su gledišta te luke po važnosti odmah iza Bremerhavena i Hamburga.

preuzeto iz knjige Merika - Iseljavanje iz srednje Europe u Ameriku 1880. - 1914.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.