Moja Hrvatska
Naslovnica Priče

Ako se nešto na tom području uskoro ne učini, počet će polagano izumiranje australskih Hrvata

Prema pisanju australskog hrvatskog tiska i izjavama hrvatskih diplomatskih predstavnika u Australiji, pad broja djece u osnovnim i srednjim školama jedan je od najvećih problema s kojima se zajednica suočava
14. srpnja 2019. u 13:32 1 komentara 113 prikaza
Foto: Ruka Gospodnja bijaše nad njima

U sklopu Hrvatskog katoličkog centra u Springvaleu djeluje Hrvatska etnička škola "Bartol Kašić". U školski program, uz gore navedene redovite predmete (hrvatski jezik, hrvatska povijest i hrvatski zemljopis) uvršteni su vjeronauk i folklor. 

Hrvati u Australiji Djeca su hrvatskih roditelja, govore međusobno samo engleski. Čija će kasnije biti, Bog zna!

Tijekom 1982. godine u školi je bilo 200 učenika. Danas taj broj nije tako velik, ali škola je još uvijek aktivna i u njoj rade četiri učiteljice: Ankica Mihaljinec, Vesna Macanović, Glorija Jurešić i Ivana Krišto. Škola je prije toga bila organizirana u velikoj dvorani Centra, ali kako ova dvorana nije bila najprikladniji prostor za odvijanje nastave, Hrvatski katolički centar u Springvaleu odlučio je poći u gradnju Hrvatske etničke škole koja će raspolagati sa svime što je potrebno jednoj modernoj školi. 

Kamen temeljac za školu blagoslovio je tadašnji melburnški nadbiskup Francis Little 24. travnja 1988. Nadbiskupa je tada, prema pisanju Hrvatskog vjesnika, dočekalo oko stotinu mladih odjevenih u hrvatske narodne nošnje, a uime zajednice pozdrav mu je uputio student Grga Rako. Nadbiskup je bio vidno sretan vidjevši da ova hrvatska zajednica, koja pripada njegovu stadu, vidno napreduje, te je svoju radost očitovao i u svom govoru hrvatskom puku. 

Ovaj Centar "svjedoči o vjeri Hrvata katoličke vjere, ali i o njihovu nacionalnom ponosu. Djela za sebe govore".

I kod gradnje ove škole Hrvati su pokazali svoju osjetljivost za opće dobro svoje zajednice. Sve što se radilo, radilo se dobrovoljno.

"Petnaest je samo zidara koji dolaze raditi. Ljudi s različitim strojevima i teškim kamionima, bagerima... Osobitost ove hrvatske zajednice je i u tome što se sastoji od Hrvata iz svih hrvatskih pokrajina, a svaka od njih ima svoje posebnosti i od tih mnogih lijepih posebnosti koje se dopunjavaju nastaju divna djela. Hrvatski katolički centar Springvale ide brzo naprijed i vjerujemo da će Hrvati, bude li potrebno, ponovno znati oduprijeti se svim podvalama koje eventualni zlobnici ili neprijatelji budu htjeli podmetnuti. Svaka čast Hrvatima ovih predgrađa. Oni su mnogo doprinijeli snazi Hrvata Melbournea".

Sunshine Kako su Hrvati napravili presedan u Australiji: Ovo je jedinstven slučaj neke etničke zajednice

Škola je dovršena za 16 mjeseci, a o njezinu otvaranju pisao je i glavni urednik Glasa Koncila preč. Živko Kustić koji je 1989. godine boravio u Melbourneu.

Hrvatski vjesnik iz Melbournea u kojem se kaže da hrvatsko školstvo postoji u Australiji od početka 60-ih godina i to uz crkvene centre i uz hrvatske klubove gdje postoje prostorije u kojima se uči hrvatski jezik i hrvatska povijest i zemljopis, ali je u Springvaleu napravljena prva hrvatska škola s vlastitim prostorijama.

Ona nosi ime oca hrvatskog jezika i hrvatskog jezikoslovca, isusovca o. Bartola Kašića (1575. – 1650.). Vijest je u domovini objavila i Crkva na kamenu. 

Izgrađenu školu prilikom otvaranja blagoslovio je msgr. George Pell koji ja tada bio pomoćni biskup nadbiskupije Melbourne, a kao biskup služio je južnu regiju melburnške nadbiskupije Mentone. Školska zgrada je jednokatnica, duga 32 metra i 20 metara široka. Na gornjem katu su četiri učionice, moderna knjižnica i zbornica, a u prizemlju su dva ureda, jedan za primanje stranki, a drugi informativni uređen s tehničkim i tehnološkim nastavnim pomagalima. U prizemlju se nalazi i dvosobni stan, te dvorana koja može primiti nekoliko stotina osoba, mali bar i moderna kuhinja. Sanitarni čvor je u prizemlju i na katu.

Perspektivu hrvatskih etničkih škola U Melbourneu ima veliki broj Hrvata, pa bi prema procjeni trebalo biti i više djece koja bi mogla dolaziti u ovu školu. No, činjenica je da veliki broj mladih roditelja rođenih u Australiji ne vlada hrvatskim jezikom, tako da s vlastitom djecom razgovaraju engleski, a ne šalju ni svoju djecu u hrvatsku školu, pa veliki broj današnjih mališana uopće ne govori hrvatski. Tako ćemo danas susresti mlade Hrvate koji u svojim automobilima glasno puštaju hrvatske pjesme, čak ih i pjevaju kad su zajedno, ali im je, nažalost, još samo to ostalo kao jedina poveznica s domovinom iz koje su u Australiju stigli njihovi djedovi. 

Izgradnja crkve Svetog Duha Unatoč svim nemirima, Hrvatska katolička zajednica u Springvaleu uspjela je očuvati svoj centar

O nestajanju hrvatskog jezika piše Boris Škvorc...

"Nekoliko napomena o broju Hrvata, hrvatskom jeziku, školama i hrvatskim medijima u Australiji. Hrvatski jezik uveden je na Sveučilište Macquarie koje je tako praktično postalo prva sveučilišna institucija na svijetu na kojoj je uveden hrvatski jezik. Zavod za kroatistiku Sveučilišta Macquarie osigurava nastavu hrvatskoga jezika, povijesti i književnosti za studente svih australskih sveučilišta. Nastava se organizira dopisno, a upisani tečajevi priznaju se kao nastavni predmeti na svim sveučilištima u Australiji. Katedra za slavenske jezike i književnosti osigurava program za sva sveučilišta, a program se nalazi u sveučilišnoj ponudi te se može studirati kao pomoćni predmet na svim australskim sveučilištima i svim fakultetima, na način na koji u Hrvatskoj studenti studiraju strani jezik. Tijekom 14 godina na Macquarie sveučilištu studiralo je više od 1500 studenata, prosječno oko 120 godišnje. Od 1993. godine Zavod za kroatistiku uveo je i postdiplomski dvogodišnji studij za nastavnike hrvatskog jezika (Graduate Diploma in Croatian), kako bi se osigurala što kvalitetnija nastava u osnovnim i srednjim školama. Zavod za kroatistiku također ima namjeru pripremiti udžbenike za osnovne i srednje škole u specifičnim uvjetima učenja jezika, znatno drukčijim nego u Hrvatskoj ili u većini europskih zemalja. Program na Macquarie sveučilištu novčano potpomaže Hrvatska znanstvena zaklada Australije i Novog Zelanda. 

Melbourne Kako su Hrvati gradili svoj centar u Springvaleu

Zavod za kroatistiku 1999. zatražio je pomoć za svoj rad od hrvatskog Ministarstva znanosti i tehnologije. Prema pisanju australskog hrvatskog tiska i izjavama hrvatskih diplomatskih predstavnika u Australiji, pad broja djece u osnovnim i srednjim školama jedan je od najvećih problema s kojima se zajednica suočava. Istodobno, što je prilično indikativno, povećava se broj ljudi koji na sveučilištu upisuju početne tečajeve hrvatskog jezika. Još prije tri-četiri godine više studenata se odmah nakon dolaska na sveučilište upisivalo u napredne tečajeve. Prema podacima o broju mladeži hrvatskog podrijetla, između 15 i 24 godine može se vidjeti da ih manje od pet posto pohađa bilo koji stupanj školovanja na hrvatskom jeziku. Doda li se tome ono što je rečeno o jezičnoj kompetenciji obitelji i trendovima prisutnima u drugom naraštaju, možemo u budućnosti očekivati još veći prijelaz s hrvatskog ekskluzivno na engleski jezik. To je moguće izbjeći jedino smišljenim djelovanjem po uzoru na talijansku i grčku zajednicu koje, u suradnji s matičnim državama, izrađuju kvalitetne udžbenike, računalne programe i videokazete za učenje jezika. Ako se nešto na tom području uskoro ne učini, počet će polagano izumiranje australskih Hrvata, a asimilacija će biti puno brža negoli u razdoblju od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata, koji u prosvjetno-kulturnom životu zajednice predstavlja kraj jedne, a početak nove faze u njezinu životu".

 

"Ruka Gospodnja bijaše nad njima" o 50 godina pastoralne skrbi među Hrvatima Melbournea, 2014.

  • Avatar Josip M
    Josip M:

    Dobro bi bilo da se u dimaće i iseljeničke škole,uvede i povjest Hrvatskog iseljeništva.Kako bi se djeca školarci bolje upoznali.I sa iseljeničkom stvarnošću.