ČILE - str. 2 | Moja Hrvatska

Porvenir, 1913.

Čak 57 kuća bilo je u vlasništvu 50 Hrvata

Porvenir je službeno utemeljen 1894. godine. Osnovali su ga hrvatski iseljenici koji su ujedno činili i većinu žitelja

Doznajte zašto su Hrvati odlazili u Čile

Hrvati su "kasnili" u kolonizaciji čileanskog područja pa su morali naseliti geografski najnepovoljnija mjesta – hladni, polarni jug i vrući, pustinjski sjever

2

Vremeplov

Pročitajte kako se potomak hrvatskog iseljenika 80-ih divio Zagrebu

A kada se vratim u Čile, pričat ću s divljenjem o ovoj zemlji i bit ću njezin pravi ambasador

Sokolovi u mojoj duši

Hrvatica iz Čilea napisala knjigu o životu svog oca: Bio je to najstrašniji rastanak

Ovo svjedočanstvo o stvarnome životu ispripovijedano je riječima dvaju izvjestitelja – iz Dragičine perspektive, ali i kroz priču njezina oca, koji se kao 18-godišnjak uključio u vojsku i sudjelovao u ratnim zbivanjima davne 1941.

Carlos Rojas Churkovic

Evo zašto je kriminalistički inspektor iz Čilea odlučio posjetiti Hrvatsku

Siromašni hrvatski doseljenik, tijekom godina mukotrpnog rada, postao je čileanski građanin srednjega staleža i trajno se nastanio u glavnome gradu Santiagu

Nakon naše objave

Hrvatica traži rodbinu u Čileu: Cijeloga života sanjala sam imati oca kao što je stric

"Još jednom vam zahvaljujem jer bih možda i umrla ne utaživši čežnju da se povežem sa svojim rodom"

6

Slavni đakovački biskup i američki Hrvati

Pročitajte što je Josip Juraj Strossmayer 1901. pisao hrvatskim iseljenicima

"Vaš do vijek vijeka prijatelj od sve duše. Iz svega srca iskreni štovatelj i privrženik"

10

U potrazi za Hrvatima na krajnjem jugu Južne Amerike

'Da je rodoljublja u domaćih bogataša koliko u naših iseljenika'

Ognjena Zemlja prihvatila je mnogobrojne Hrvate pa se i jedan granični prijelaz zove Radman. Granica se prelazi potokom, kroz vodu, jer nema mosta

2

Drugi dom

U prvom kabinetu predsjednice Čilea bilo je čak četvero ministara Hrvata

Na sveučilištima možete naći mnogobrojna ugledna imena profesora i znanstvenika hrvatskih korijena. O književnicima da i ne govorimo

7

Čile

Posljednje riječi iseljenika: Eh, da je meni poći doma umrit

Četvrto, ujedno i posljednje pismo koje je iseljenik Stjepan Papić 1954. godine poslao uredništvu Matice, objavljujemo u cijelosti