Marina Perić Kaselj

Od 1999. godine zaposlena sam u Institutu za migracije i narodnosti Zagreb. Radila sam na nekoliko projekata vezanih uz hrvatsko iseljeništvo, nacionalni identitet i transnacionalne migracije. Fokus mog istraživanja su europske i prekooceanske migracije, a posebno Hrvati u Južnoj Americi. Kao sociologinja, objavila sam niz znanstvenih i stručnih radova iseljeničke problematike...

Matej Bencur

'Da nisam Slovak, bio bih Hrvat. To je brojčano mali narod, ali je velik i slavan'

O njegovu pravom nacionalnom porijeklu, kako piše Mihovilović, nisu mnogo znali, ali svi su ga smatrali "svojim" članom zajednice

Domovinski rat

Došao iz Švedske braniti Hrvatsku, a kući se vratio kao 30-postotni invalid

Bio je u dvomjesečnom zatočeništvu u vojnom gospodarstvu Manjača koje je JNA pretvorila u logor. Tamo su ga ispitivali o roditeljima

Nevjerojatna priča

U Domovinski rat htio je poći i 14-godišnji Hrvat iz Buenos Airesa

Nikada neću zaboraviti kad se moj dvije godine stariji brat pojavio u dnevnom boravku s ruksakom na ramenima i slavodobitno izjavio: ''Mama, ja idem.''

Bez mnogo razmišljanja

U Domovinski rat uključila se i 22-godišnja Hrvatica iz Njemačke

U iseljeničkim pismima dominiraju riječi poput "ostvario se hrvatski san", "dugo smo priželjkivali slobodnu Hrvatsku", "s oduševljenjem smo prihvatili promjene" što ukazuje na jačinu afektivne dimenzije (euforija, oduševljenje) u određivanju identiteta iseljeništva

Čile

Jedan od utjecajnijih trgovaca u Antofagasti bio je – Hrvat

Ivan Ivanović imao je više veletrgovina i u Valparaisu, Boliviji te Hamburgu. U svojim prodavaonicama zapošljavao je brojne Hrvata

Porvenir, 1913.

Čak 57 kuća bilo je u vlasništvu 50 Hrvata

Porvenir je službeno utemeljen 1894. godine. Osnovali su ga hrvatski iseljenici koji su ujedno činili i većinu žitelja

Politika useljavanja

Doznajte zašto su Hrvati odlazili u Čile

Hrvati su "kasnili" u kolonizaciji čileanskog područja pa su morali naseliti geografski najnepovoljnija mjesta – hladni, polarni jug i vrući, pustinjski sjever

Ipak smo volili onaj naš krš

Obitelj ih nije otpratila uz pjesmu i gozbu zbog ženidbe ili odlaska u vojsku, nego zbog – iseljavanja

Hrvatski iseljenici, poglavito Dalmatinci, odlazili su stihijski, bez plana i zaštite službenih vlasti. Naime, Austro-Ugarska Monarhija nije imala službenu iseljeničku politiku, jedinstvene zakone ni službenu emigracijsku statistiku