U želji da se zbliže Hrvati iz svih saveznih država Brazila, pete po veličini zemlje svijeta priređen je 1. Nacionalni kongres Hrvata u Brazilu u organizaciji Croatije Sacre Paulistane iz Sao Paula 23. i 24. studenoga ove godine.
Oko sto tisuća Hrvata i njihovih potomaka u Brazilu raseljeno je posvuda po toj najvećoj i najmnogoljudnijoj državi Južne Amerike. Mnogi od njih žive i nekoliko tisuća kilometara udaljeni od Sao Paula – „glavnog grada“ za hrvatsku zajednicu što čini teškim sudjelovanje u aktivnostima domova Croatije Sacre Paulistane i Društva prijatelja Dalmacije. U želji da se zbliže svi oni Hrvati koji žive u ostalim gradovima i saveznim državama te pete po veličini zemlje svijeta, organiziran je 23. i 24. studenoga 1. Nacionalni kongres Hrvata u Brazilu, nadopunjujući i šireći djelokrug već postojećeg Hrvatskog tjedna koji se održava u Croatiji Sacri Paulistani od 2014. godine pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. U prostoru ovog Doma je preko stotinu osoba iz saveznih država Sao Paula, Rio de Janeira, Parane, Santa Catarine, Rio Grande do Sula provelo vikend prepun aktivnosti i zanimljivih prezentacija na kojem je bila također prisutna Gordana Prelčec Sermek, predstavnica veleposlanstva u Braziliji.
Kongres je započet u subotu čitanjem pjesme „Hrvatska“ Drage Ivaniševića na hrvatskom i portugalskom jeziku u izvedbi Dubravke Sidonije Šuto, a zatim predstavljanjem povijesti dvaju klubova, prvo Croatije Sacre Paulistane, njezinog predsjednika Tomislava Correie-Deura, i potom Društva prijatelja Dalmacije u izlaganju kulturne djelatnice i spisateljice Katije Gavranich Camargo. Oboje izlagača predstavilo je povijest i specifičnosti domova u kojima djeluju s ciljem njihovog boljeg razumijevanja i približavanja u budućnosti, a što je jedan od glavnih ciljeva ovog kulturnog događaja.
Nakon njih, profesor Milan Puh, idejni začetnik kongresa, obradio je temu hrvatskog iseljeništva u Brazilu na jedan općenitiji način, predstavivši glavne rezultate istraživačkog projekta “Povijest Hrvatske i hrvatskog iseljeništva u Brazilu” koji je trajao između 2015. i 2019.godine te u sklopu kojeg su nastale četiri publikacije dostupne na hrvatskom i portugalskom jeziku. Ovaj blok predavanja je završio najavom novog projekta “Mreža Hrvata i Hrvatica u Brazilu”, također pod vodstvom prof. Puha i uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske kojim se želi nastaviti istraživački rad mapiranja, ali i osnaživanja hrvatske zajednice i njezino bolje povezivanje.
Nakon kratke stanke za zakusku, predstavljanja su se nastavila, sada usmjerena prema diplomatskim odnosima Hrvatske i Brazila koje je iz današnje perspektive opisala opunomoćena ministrica Gordana Prelčec Sermek, posvetivši dodatnu pozornost političkim i poslovnim odnose koji su postojali i postoje među zemljama. Nakon nje je iznijeta i povijesna perspektiva bilateralnih odnosa Hrvatske i Brazila u viziji Vanesse Matijaščić, specijalistice za međunarodne odnose, koja je navela neke od glavnih dodirnih točaka, ali i poteškoća koje su postojale i doprinijele relativnoj udaljenosti hrvatske zajednice u Brazilu od domovine.
Nacionalni kongres Hrvata u Brazilu u organizaciji Croatije Sacre Paulistane iz Sao Paula u studenome je okupio preko stotinu sudionika iz saveznih država Sao Paula, Rio de Janeira, Parane, Santa Catarine, Rio Grande do Sula.
U nedjelju, je na kongresu govorio Miroslav Deur, vlasnik agencije specijalizirane za religijski turizam, a u nastavku je Gordana Prelčec Sarmek održala kratko izlaganje o promjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu. Jutarnji blok predstavljanja završila je Dubravka Sidonija Šuto prezentacijom hrvatskih institucija koje bi mogle biti od interesa svim onima koji se žele približiti domovini, ali možda i u njoj živjeti, budući niz godina djeluje u iseljeničkim predstavničkim tijelima. Za ručak su posluženi ćevapčići i tjestenina s povrćem te domaće slastice, a stanka je završila koncertom glazbenog sastava Frana i folklorne skupine Jadran.
Drugi blok predstavljanja bio je posvećen tematici kulture, jezika i ostalih identitetskih posebnosti Hrvata. Tomislav Correia-Deur iznio je svoje mišljenje i viziju toga što je značajno za Hrvate. Maja Kvaternik Fernandes Leite je iznijela, pak, neke od razloga zašto je hrvatski jezik važan za hrvatski identitet i postojanost u «domaji», ali u svijetu. Završetak kongresa Dubravka Sidonija Šuto iskoristila je da iznese glavne informacije o tome gdje je moguće učiti hrvatski jezik i što je potrebno kako bi kandidati uspješno započeli i nastavili svoje (jezično) obrazovanje u Hrvatskoj. Ovo dvodnevno događanje bilo je iznimno posjećeno, popraćeno mnogim pohvalama i izrazima zahvalnosti svih onih koji su došli izdaleka kako bi bili malo bliži Hrvatskoj, a iz razgovora, izlaganja i kontakata već su se rodile nove ideje i mogućnosti. U klubu «Hrvatska od veza do veza» želi se okupiti sve one koje zanimaju hrvatske tehnike vezenja i obnova ove tradicije kod novih generacija.
Milan Puh