Arhivistica dr. sc. Darija Hofgräff održala je u Zagrebu poticajno predavanje na temu "Tradicija, potreba ili pomodarstvo: Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu u prvoj polovici 20. stoljeća" u Hrvatskome državnom arhivu 25. listopada 2018.
Izdvojila je niz ljudskih sudbina iz ranog migracijskog vala naših težaka u Novi svijet, fokusirajući se na prve socijalne mehanizme koje je poduzimala država na prostoru povijesnih hrvatskih zemalja u oblikovanju socijalnih programa vezanih uz zaštitu iseljenika i povratnika prije sto godina i to u prvoj polovici 20. stoljeća.
Uvidom u bogatu arhivsku građu osvrnula se na rad pojedinih institucija te njihovih čelnih osoba, ali i istaknutih pojedinaca koji su se nosili s ondašnjim migrantskim izazovima.
Među njima se izdvaja Fedor Aranicki – šef Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu, zaslužan za rješavanje zakonodavnih pitanja o zaštiti iseljenika od izrabljivanja i osiguranja boljih uvjeta života i rada.
U skladu s kretanjima migracija tisuća i tisuća ljudi, Iseljenički komesarijat prilagođavao je svoj ustroj i način rada. Aranicki je autor nacrta iseljeničkog zakona 1929./1930. te jedan od osnivača Iseljeničkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, podsjetila je na aktivnosti savjetnika Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu Artura Benka Grada, koji je autor svih važnijih analiza i nacrta zakonskih propisa donesenih u tome razdoblju.
Među ključnim osobama je i Milan Marjanović, predsjednik Saveza organizacija iseljenika (SORIS), koji je osnovan 1928. u Zagrebu. SORIS se, osim pomoći iseljenicima, angažirao i u pomoći povratnicima te je njegovom inicijativom 1934. osnovan Dom za iznemogle i ostarjele iseljenike u Jelsi na Hvaru, a na poticaj bana Josipa Šilovića osnovano je 1931. u Korčuli sirotište "Šilovićev dom" koje je bilo namijenjeno djeci stradalih pomoraca i iseljenika.
Od istaknutijih ličnosti, predavačica Hofgräff izdvojila je i političara te publicistu rodom iz Kotora Milostislava Bartulicu koji je bio aktivan u iseljeničkim organizacijama i novinarskim organizacijama hrvatskog prekooceanskog iseljeništva, osobito Južne Amerike.
Vrativši se u domovinu Bartulica je bio aktivan i u SORIS-u kao tajnik i urednik Novog iseljenika. Uređivao je bilten Arhiv Jugoslavenske narodne obrane iz Južne Amerike, u kojemu je pisao članke i političku te iseljeničku publicistiku. Zapamćen je i kao upravitelj Iseljeničkoga muzeja u Zagrebu i njegova ogranka u Splitu u razdoblju od 1933. do 1941. Izradio je prvi prijedlog hrvatskog iseljeničkog zakona.
Znakoviti dopis
"Možemo pretpostaviti da iskustva iz prošlosti mogu i danas poslužiti u kreiranju kvalitetnije politike prema iseljeništvu i povratništvu", zaključila je dr. sc. Darija Hofgräff.
Publika je tijekom predavanja imala priliku vidjeti i izvorne dokumente, putovnice i ostalu građu koja je bila u fokusu predavačice Hofgräff, poput ovog dopisa Organizacije iseljenika u Splitu upućenog Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, 29. studenoga 1928., čiji ulomak donosimo: "Žalosno je što ljudi iseljavaju iz zemlje koja je svojim geografskim položajem i prirodnim bogatstvima daleko ispred onih država u koje se naši ljudi iseljavaju. Stoga treba na iseljeničkom polju raditi kako bi iseljeništvo, dok ga bude, bilo što korisnije za sebe i državu. Mi to možemo postići samo ako stvorimo i prilagodimo zakone i uredbe, i ako za vršitelje dužnosti postavimo savjesne i poslu vješte ljude. Domovina valjda nije zato slobodna i nezavisna da je nekolicina eksploatira, a gladan narod da joj slavu pjeva. Sloboda i nezavisnost vrijede samo onda kada širokim narodnim slojevima daju i omogućuju bolji život. Najveća slava države i domovine treba biti u njezinoj brizi za dobro naroda, kako kod kuće tako i u svijetu". (HR-HDA-1071. Iseljenički komesarijat. Dopis Organizacije iseljenika u Splitu Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, 29. studenoga 1928., kut. 548.)
Doktorat o iseljeničkoj politici
Predavačica dr. sc. Darija Hofgräff nedavno je obranila doktorsku disertaciju na temu Hrvati u svjetlu politike prema iseljeništvu 1920. – 1939. na Sveučilištu u Zadru.
Darija Hofgräff rođena je u Zenici (BiH) 13. srpnja 1970. godine, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti započela je 1989./1990. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Zbog ratnih zbivanja u BiH prekida studij 1993. godine te ga dovršava na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. U međuvremenu je živjela i radila u Njemačkoj. Od 2007. godine zaposlena je u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u zvanju više arhivistice. Na poslijediplomskom doktorskom studiju "Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009./2012. godine je apsolvirala. U akademskoj 2016./2017. godini upisuje poslijediplomski doktorski studij "Jadran – poveznica među kontinentima" na Sveučilištu u Zadru. Do sada je referirala na tri međunarodna i osam domaćih znanstvenih skupova te pet stručnih arhivističkih savjetovanja (samostalno ili u koautorstvu). Objavila je niz zanimljivih radova,
uključujući i radove s iseljeničkom tematikom.