Hrvatski pomorski regesti

Emigrirao u Italiju pa tamo pronašao obilje arhivske građe

Foto: Privatni album
Tereza Čolak
Foto: Privatni album
Foto: Privatni album
02.03.2018.
u 09:02
Urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, unuka profesora Čolaka, iz Padove je krenula na studij povijesti u Zagreb motivirana time da nastavi djelo svoga "dide" koje on, zbog prerane smrti, nije uspio završiti
Pogledaj originalni članak

U Puli je predstavljen treći svezak opsežnoga djela hrvatskog znanstvenika Nikole Čolaka. Donosi gotovo četiri tisuće novih dokumenata, tzv. pomorskih regesta, kratkih zabilježbi kojima je mletačka vlast u svojim lučkim upravama registrirala pomorski trgovački promet. 

Poznati hrvatski povjesničar i sveučilišni profesor Nikola Čolak, koji je u poslijeratnoj Jugoslaviji bio optužen i osuđen za hrvatski nacionalizam, sredinom šezdesetih emigrirao je u Italiju i tamo zapravo pronašao obilje arhivske građe. 

Nakon njegove smrti, posao je preuzela doktorandica povijesti Zrinka Podhraški Čizmek.

Urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, unuka profesora Čolaka, iz Padove je krenula na studij povijesti u Zagreb motivirana time da nastavi djelo svoga "dide" koje on, zbog prerane smrti, nije uspio završiti. Iz Padove se preselila u Hrvatsku u rujnu 1991. godine. Diplomirala je talijanski jezik i književnost te povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorand je Odsjeka za povijest Sveučilišta u Splitu. 

Sprema sveobuhvatniji projekt transkribiranja i izdavanja daljnjih 80 tisuća dokumenata hrvatske pomorske povijesti 18. stoljeća u suradnji sa sveučilištima u Bologni, Trstu, Zagrebu i Splitu. Da bi djelo moglo ugledati svjetlo dana i povijesna baština mogla biti pohranjena, uključila se i autorova kći (Zrinkina majka) Dubravka Čolak Podhraški, koja je uz moralnu i financijsku potporu omogućila tiskanje prvih triju svezaka Pomorskih regesta.

Rođen u Janjevu na Kosovu

Nikola Čolak rođen je u Janjevu (Kosovo) 1914., gdje je završio pučku školu. Gimnaziju je pohađao u Prizrenu i Travniku. Studirao je u Italiji na Filozofskome fakultetu u Gallarateu pokraj Milana, gdje je diplomirao čistu filozofiju. U Zagrebu je diplomirao romansku filologiju na Filozofskome fakultetu te apsolvirao klasičnu filologiju i povijest. 

U svibnju 1945. jugokomunističke vlasti u Zagrebu uhitile su ga pod optužbom "da sprema pobunu". Presuda je bila tri godine prisilnoga rada. Odradio je dvije godine. Nakon što je izišao na "slobodu", stalno je imao problema jer je bio politički nepodoban jugokomunističkim vlastima. 

Kao djelatnik Instituta za historiju Radničkog pokreta Hrvatske dobiva 1966. otkaz zbog sudioništva u osnivanju zadarskoga časopisa Slobodni glas i zbog oporbenjaštva prema komunističkome režimu. Emigrirao je u Italiju gdje je dobio politički azil. 

Živio je i radio u Padovi. Bio je istaknuti prohrvatski djelatnik te protukomunistički politički i javno aktivan. Prva radna mjesta bila su mu u Veroni i Veneciji, gdje je radio na ekonomskim fakultetima. Zatim je predavao povijest i filozofiju u Padovi u privatnom liceju. Za hrvatsku povjesnicu iznimno je pridonio arhivskim istraživanjima u Državnome arhivu u Veneciji i ostalim pismohranama diljem
Italije. Opus mu čini šest knjiga, više od 50 izvornih radova, mnoštvo članaka političke publicistike te mnogobrojni rukopisi koji još nisu objavljeni. Preminuo je u Padovi 1996.

Dubravka Čolak Podhraški izabrana je 2007. za predsjednicu novoosnovane udruge Hrvatske zajednice u Venetu. Iako rođena i odrasla u Zagrebu, gdje je završila studij arhitekture, i ona je nakon završetka studija bila "obilježena" kao dijete političkog emigranta i posla za nju nije bilo. 

Morala je i ona za ocem i majkom u tuđinu. Nakon sklopljenog braka s Božidarom Podhraškim, uslijedilo je preseljenje u Padovu. Uz braću Roka i Ivana, razvila je vrlo vrijedan poduzetnički posao od kojeg se moglo dobro živjeti. 

Odlaskom kćerke Zrinke na studij u Zagreb uslijedili su češći posjeti Hrvatskoj, dok su ostale dvije kćeri Vlatka i Branka osnovale svoje obitelji u Padovi. 

Danas umirovljeni bračni par Dubravka i Božo, poput mnogih umirovljenih iseljenika, provode vrijeme s ove i s one strane granice, kako bi bili s djecom i unucima koji žive u tuđini i s onima koji su se vratili u Hrvatsku.


Ana Bedrina

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

DU
Deleted user
21:01 02.03.2018.

pored toliko udbaske i komunisticke dice..pisi..zaboravljeno.

Avatar Trica
Trica
11:11 04.03.2018.

Koliko ja vidim osudili su ga za nešto što je u ono vrijeme bilo zabranjeno,a bili su toliko plemeniti da su ga pustili poslije 2 godine:)) Eeee to su bila vremena hehe.