Beč

O obitelji Pejačević i kulturno-povijesnim vezama Hrvata i Slovaka

Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
Foto: Snježana Herek
06.10.2019.
u 17:01
Obitelj Pejačević imala je značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je zaslužna za razvoj Našica i našičkog kraja
Pogledaj originalni članak

"Obitelj Pejačević i kulturno-povijesne veze Hrvata i Slovaka" naziv je izložbe Slovačkog centra za kulturu Našice i Zavičajnog muzeja Našice, otvorene u petak navečer u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata u Beču.

Izložbi je prisustvovao Ladislav Pejačević (78) iz Beča, potomak našičke grane obitelji Pejačević, Igor Skoček, direktor Slovačkog instituta u Beču i Milina Sklabinski iz Ureda za iseljene Slovake u Bratislavi.

Događaj je otvorila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši značaj nove suradnje dviju nacionalnih manjina – Slovaka u Hrvatskoj s gradišćanskim Hrvatima u Austriji i šire.

"Slovaci u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine koje oplemenjuju i obogaćuju život na području gdje žive", rekla je hrvatska veleposlanica, dodavši kako su nacionalne manjine "most povezivanja" Hrvatske s njihovim matičnim zemljama. 

Napomenula je da Hrvati Slovake, kako u Hrvatskoj tako i u Slovačkoj, doživljavaju "kao svoje prijatelje". Osvrnula se i na značaj poznate skladateljice Dore Pejačević za hrvatsku i europsku kulturu, a čija su brojna djela izvođena u Beču u sklopu "Godine kulture Austrija-Hrvatska 2017.". 

Prisutnima se obratila i ravnateljica Slovačkog centra za kulturu u Našicama dr. Sandra Kralj-Vukšić. Zahvalila je glavnoj tajnici Hrvatskog centra Gabrijeli Novak-Karall na prvoj suradnji s gradišćanskim Hrvatima, napomenuvši kako je uvjerena da će se ona i dalje nastaviti, "jer obje narodne manjine imaju isti cilj: njegovati i očuvati svoje jezik, kulturu i identitet u svojoj novoj domovini".

Vezano uz plemićku obitelj Pejačević, dr. Kralj-Vukšić je istaknula da je ona imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je zaslužna za razvoj Našica i našičkog kraja, te cijele Slavonije. Dodala je kako su kroz prošlost iz obitelji poniklo niz znamenitih osoba, među kojima i dvojica hrvatskih banova, Ladislav i Teodor.

"Plemićka obitelj Pejačević kulturno-povijesna je poveznica trokuta Austrija-Hrvatska-Slovačka", zaključila je dr. Kralj-Vukšić.

O izložbenom postavu, umjesto odsutne autorice izložbe Silvije Lučevnjak, kustosice i ravnateljice Zavičajnog muzeja Našice, govorila je Tatjana Seničanin, kustosica Slovačkog centra za kulturu u Našicama. Istaknula je kako izložba na 16 panela prikazuje i dokumentira kulturno-povijesni i politički kontekst iseljavanja Slovaka u našički kraj i potporu naseljavanja Slovaka od strane obitelji Pejačević u ovaj dio Slavonije. Dodala je kako izložba također na zanimljivi način približava fenomen iseljavanja Slovaka u našički kraj, razloge i razdoblja, i to iz njihove perspektive gledanja. Napomenula je kako izložbu prati i prigodni katalog na hrvatskom, slovačkom i njemačkom jeziku.

Uime domaćina Gabrijela Novak-Karall izrazila je zadovoljstvo uspostavljenom suradnjom gradišćanskih Hrvata sa Slovacima iz Lijepe Naše, istaknuvši kako će sigurno doći do daljnje suradnje, jer ove dvije narodne manjine imaju još mnogo toga za reći i pokazati.

Glazbeni okvir izložbi, sjajnim izvedbama djela Dore Pejačević i ostalih autora, dala je mlada hrvatska violinistica Karla Križ uz pratnju svoga oca, pijanista i glazbenog pedagoga Venca Križa.

Izložba se može pogledati do 20. listopada 2019. godine, a pokrovitelji su joj bili: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, uz podršku Saveza Slovaka, Ureda za iseljene Slovake i zastupnika za češku i slovačku nacionalnu manjinu u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka, Osječko-baranjske županije, Grada Našica i HEP-a.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.