Stjepan Šterc

Hrvatska se demografski neće izvući bez modela useljavanja

Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Hrvatska se demografski neće izvući bez modela useljavanja
27.09.2018.
u 10:34
Dodatno objasnivši naslov predavanja, dr. Šterc je kao primjer, na kojem bi se trebao temeljiti novi koncept Hrvatske, istaknuo Irsku i Izrael, zemlje koje su u fokus svog društvenog, političkog i gospodarskog života stavile iseljeništvo
Pogledaj originalni članak

Predavanje "Novi koncept Hrvatske" održao je jučer u dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu demograf prof. dr. Stjepan Šterc koji je upozorio na potencijal koji posjeduje hrvatsko iseljeništvo, a koje bi prema njegovu mišljenju iznimno mnogo moglo pridonijeti gospodarskoj i demografskoj obnovi Hrvatske.

Upozorivši kako se konačno trebamo maknuti od politizacije demografske revitalizacije, jer to nije samo političko i svjetonazorsko pitanje već pitanje opstanka hrvatskog naroda, dr. Šterc rekao je kako je naše iseljeništvo bogatstvo koje Hrvatska apsolutno ničim do sada nije valorizirala.

"Prema posljednjim procjenama, danas je više Hrvata izvan Hrvatske nego u njoj. U brojkama to izgleda ovako: 3,500.000 u klasičnom je iseljeništvu, 400.000 Hrvata je u BiH, drugoj domovini našeg naroda, a otprilike 200.000 živi kao manijska populacija u susjednim zemljama. To se objektivno bogatstvo pokazuje čak i kroz podatke HNB-a prema kojima je za 2017. godinu iseljeništvo u hrvatski financijski sustav poslalo više od 15 milijardi kuna. Za usporedbu, taj je iznos viši od godišnjih stranih investicija u našoj zemlji. Prema procjenama, u sljedećih deset godina ti ljudi injektirat će više od 200 milijardi kuna u sustav i to je zapravo pravi i glavni osigurač socijalnog mira u današnjoj Hrvatskoj. Treba se zapitati koliko bi ti ljudi mogli usmjeriti investicijskih sredstava u Hrvatsku kad bismo mi bili spremni prihvatiti njihovo uključivanje u gospodarski, financijski i politički život. Nažalost, mi to nismo spremni jer političke elite još uvijek naše iseljenike smatraju svojim političkim protivnicima", rekao je predavač dodavši kako bi dio mjera trebao biti realiziran i kroz akademsku zajednicu kako bismo privukli djecu iseljenika da studiraju u Hrvatskoj, još više se povežu s domovinom, a u konačnici se i vrate u nju.

Dr. Šterc rekao je i kako se Hrvatska demografski neće izvući bez modela useljavanja zasnovanog na identitetskoj imigraciji, ustvrdivši kako nas u sljedećih desetak godina čeka slom mirovinskog, obrazovnog i financijskog sustava u nedostatku radne snage.

"Nažalost, kompletna demografska slika Hrvatske je negativna, nemamo ni jedan parametar demografije koji ispred sebe ima pozitivan predznak. O tome govore i podaci Državnog zavoda za statistiku, a posebno negativan prirodni prirast. Otprilike svake godine u Hrvatskoj umre 20.000 ljudi više nego što ih se rodi. Migracijska bilanca također je negativna, prema podacima iz zemalja u koje Hrvati najčešće iseljavaju, Njemačke i Irske, ta brojka se penje na gotovo 80.000 ljudi godišnje. Ono što još više zabrinjava jest to što su to u najvećem postotku demografske skupine s najvećim potencijalom, dakle mlade obitelji s djecom. To je golemi problem za budućnost Hrvatske na koji već 27 godina nitko ozbiljno nije reagirao", poručio je dr. Šterc, dodavši kako su djeca najveća i najvažnija vrijednost društva bez koje nema budućnosti te kako nam ni gospodarski razvoj ne smije biti iznad njih.

Dodatno pojasnivši naslov predavanja, dr. Šterc je kao primjer, na kojem bi se trebao temeljiti novi koncept Hrvatske, istaknuo Irsku i Izrael, zemlje koje su u fokus svog društvenog, političkog i gospodarskog života stavile iseljeništvo.

"Irska je do prije 20 godina imala gotovo isti broj stanovnika kao i Hrvatska. Danas Hrvatska ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika, a Irska oko 4,6 milijuna sa svim pozitivnim pokazateljima, posebno prirodnim prirastom. Gospodarski oporavak Irske zasnovan je na ideji prostornog potencijala i zajedničkom ulaganju iseljeništva i domovinske Irske u razvoj novih tehnologija te uvođenje inovacija u gospodarske djelatnosti s posebnim naglaskom na korištenje iskustva koje je iseljeništvo steklo izvan Irske. Između ostaloga, poticali su razvoj djelatnosti koje su njihovi iseljenici razvili u drugim zemljama i podigli na svjetsko tržište. Tako su npr. Irce koji su registrirali djelatnost ili firmu u Irskoj oslobodili poreza na dobit na deset godina. Razvojem gospodarstva počela je imigracija u Irsku, stranaca i Iraca, što je dovelo i do ukupnog demografskog rasta, prirodnog rasta i pozitivnih demografskih pokazatelja. Tako i Hrvatska mora institucijski posložiti najveću razinu povezivanja sa svojim iseljeništvom i time pokazati želju i namjeru te dijelom anulirati sve negativnosti koje su bile vezane za udaljavanje hrvatskog iseljeništva iz gospodarstva i politike", poručio je dr. Šterc te zaključio kako je najbolji primjer svjetski uspješne suradnje domovinske Hrvatske, iseljeništva i Hrvata iz BiH, a koji bi se mogao primijeniti na sva područja života, Hrvatska nogometna reprezentacija.

Uz brojne zainteresirane Siščane predavanju su prisustvovali i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

LU
lunar777
11:02 27.09.2018.

Naglasak bi trebao biti prvo na hrvatskoj dijaspori, muslimanska ekipa koja masovno ilegalno dolazi iz Afrike i Azije ne dolazi u obzir no recimo npr sirijski ili pakistanski kršćani može.

KL
klasika
11:12 27.09.2018.

Slažem se lunar i barbaboro. Gosp. Šterc je sjajan čovjek dobrih namjera.

Avatar Josip M
Josip M
23:02 30.09.2018.

dr.Šterc ima pravo u Hrvatskoj još ne postoji program modela useljivanja.Koji bi iseljenike na neki način očarao i primamio ma povratak.