Pod naslovom "Jezična hiža", gradišćanski Hrvati subotom u Hrvatskom centru u Beču održavaju jezičnu učionicu i radionicu za djecu na hrvatskom i gradišćanskohrvatskom jeziku, kao jednom od oblika hrvatskog standardnog jezika.
Program je namijenjen predškolskoj (od tri do šest godina) i školskoj djeci (starijoj od šest godina), kojima je hrvatski materinski jezik. Radionicu s pregršt roditeljskih pohvala vode Jelena Tyran, djelatnica Hrvatskog centra, inače rođena Čakovčanka udana za gradišćanskog Hrvata, Nika Račić, studentica slavistike na Bečkom sveučilištu i asistentica u Hrvatskom centru rođena u Austriji, čiji su roditelji iz Hrvatske, te Kristina Čajić, odgajateljica u dvojezičnom Dječjem vrtiću "Viverica", koji djeluje u sklopu Hrvatskog centra.
Kako su rekle Jelena Tyran i Nika Račić, subotnja jezična učionica održava se s ciljem da djeca bolje upoznaju i dožive svoj materinski jezik.
"Sve to kroz igru. Naše je geslo (na)učiti, aktivirati, koristiti i proširiti bogatstvo hrvatskog jezika", istaknula je Tyran, napomenuvši kako u radionicu dolaze djeca gradišćanskih Hrvata i suvremenih hrvatskih doseljenika te Austrijanaca, čiji je jedan od roditelja hrvatskog ili gradišćanskohrvatskog podrijetla.
"Radionica je otvorena subotom od 10 do 13 sati. Jako se veselim igri i radu s djecom. Nikada nisam mislila da je to toliko zanimljivo. Posebno me veseli da sam došla i u dodir s gradišćanskohrvatskim jezikom koji pomalo učim i jako mi se sviđa", naglasila je studentica slavistike Račić.
Sve pohvale Hrvatskom centru u Beču, njihovu predsjedniku Tiboru Jugoviću, kuratoru Petru Tyranu i glavnoj tajnici Gabrijeli Novak-Karall, te svima ostalima koji vode brigu i ulažu velike napore da hrvatski jezik u višejezičnom austrijskom prostoru ne izumre, već ga njeguju i dalje razvijaju.
Gradišćanskim Hrvatima, jednoj od najvećih autohtonih narodnih manjina u Austriji, uspjelo je sačuvati svoj jezik u višejezičnom austrijskom prostoru čak pet stoljeća, i na to su posebno ponosni.
Lijepo i pohvalno. Samo mala primjedba na jednu riječ u tekstu: "Radionicu s pregršt roditeljskih pohvala (...)" --Kada se riječ pregršt upotrebljava za količinu, to znači "malo", jer je to količina koja stane u šaku, u pregršt. Kao kada velimo "šačica ljudi" i sl. Npr.: "Ružić mi piše, kako je njeki seljak molio Krnjela vreću kukuruze, a kad mu je nije htio dati, molio je pô vreće, pa napokon pregršt." (Eugen Kumičić). Ili: "I kad sam godinu dana kasnije stajao pred otvorneim grobom njegovim i bacio na lies pregršt zemlje (...)" (Ksaver Šandor Gjalski ). -- Može se bacati na pregršti, to je kao kada se kaže bacati šakom i kapom -- ali uočimo različit kontekst upotrebe.