Dana 27. kolovoza 2019. u Upisniku studijskih programa postali su dostupni podaci o upisu integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog dvopredmetnog studijskog programa demografije i hrvatskog iseljeništva pod šifrom 2536. Time je provedena Potvrda od 22. kolovoza 2019. koju je izdala državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak. Izdavanjem Potvrde stekli su se uvjeti za početak izvođenja studijskog programa.
Studijski program demografije i hrvatskog iseljeništva počet će se izvoditi 30. rujna ove godine, kada počinje nova nastavna godina na Hrvatskim studijima. Uvjeti upisa u prvu godinu određeni su u listopadu 2018., a upisne kvote u veljači 2019.
Mjesta još ima i zainteresirani se mogu prijaviti ovdje...
Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 9. srpnja 2019. Odluku o ustroju i izvedbi sveučilišnoga integriranog preddiplomskog i diplomskog studijskog programa Demografija i hrvatsko iseljeništvo (dvopredmetni) Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predloženi studijski program izvodi se na Hrvatskim studijima (Sveučilišni kampus Borongaj), traje pet godina, njime se stječe 150 bodova po ECTS-u. Studij se odvija u području društvenih znanosti, znanstvenom polju demografije. Studira se u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijskim programom, pri čemu je za završetak diplomskog sveučilišnog studija potrebno skupiti najmanje 300 bodova po ECTS-u. Završetkom studijskog programa stječe se akademski naziv magistar/magistra demografije i hrvatskog iseljeništva.
Senat je akreditirao studijski program na temelju Elaborata, opisa 69 predmeta, Odluke Znanstveno-nastavnog vijeća Hrvatskih studija, druge dokumentacije Hrvatskih studija, triju međunarodnih recenzija, pozitivnog Mišljenja Odbora za proračun, pozitivnog Mišljenja Vijeća društvo-humanističkog područja o potrebi i svrhovitosti studijskog programa i Prijedloga Odbora za upravljanje kvalitetom.
Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj 24. srpnja 2019. odobrilo je da se studijski program demografije i hrvatskog iseljeništva izvodi integrirano.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje prihvatila je Studiju o opravdanosti izvođenja studijskog programa demografije i hrvatskog iseljeništva te je 6. kolovoza 2019. dala pozitivno Mišljenje o opravdanosti izvođenja predloženog studijskog programa sredstvima državnog proračuna.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo je 31. srpnja 2019. od Sveučilišta u Zagrebu dopunu zahtjeva, a Sveučilište u Zagrebu poslalo je 9. kolovoza 2019. Ministarstvu odgovor.
Studijski program obuhvaća ukupno 69 kolegija, 50 obveznih i 19 izbornih (od kojih se mora izabrati 7) i diplomski rad.
Iz skupine demografskih predmeta studenti će slušati predmete (26): Demografija 1 i 2, Osnove matematike u demografiji, Osnove statistike u demografiji, Demografske mjere i modeli, Javni sustavi i stanovništvo, Povijesna demografija, GIS-analiza stanovništva, Filozofsko-teološki pristup stanovništvu, Računalni programi u demografiji, Demografske baze podataka, Integrativna bioetika, Novi koncept države, Globalna strategija, Populacijska politika, Stanovništvo Hrvatske, Demografski teorijsko-metodološki koncept, Korporativna demografija, Izborni sustavi, Regionalna ekonomika, Stanovništvo svijeta, Regionalna demografija, Stanovništvo i financijski sustav, Stanovništvo, migracije i nacionalna sigurnost, Demografski revitalizacijski obrasci i Terenska nastava iz demografije. Izborni su kolegiji iz demografskog dijela studija (10): Demografska studija, Demografske projekcije i simulacije, Demografski aspekti agresije na Hrvatsku 1990. - 1998., Diplomski seminar, Ekonomika rada, Geopolitika i geostrategija, Migracije mladih visokoobrazovanih, Prostor i stanovništvo, Stanovništvo Europe i Tranzicija, država, dijaspora.
Iz skupine iseljeničkih predmeta studenti će slušati (24): Metode istraživanja hrvatskog iseljeništva, Povijest hrvatskog iseljeništva, Teorija migracija, Hrvatske iseljeničke manjinske zajednice, Tipologija iseljavanja, Hrvatska iseljenička umjetnost i kultura, Hrvatsko iseljeništvo i ukupni razvoj, Kulturni identiteti hrvatskog iseljeništva, Pravni aspekti iseljeništva i povratništva, Hrvati u Bosni i Hercegovini, Integracija Hrvatske i iseljeništva, Hrvatsko političko iseljeništvo, Iseljeničko-povratničke organizacije, Odgoj i obrazovanje u iseljeništvu, Hrvati u Njemačkoj, Gospodarski potencijali iseljeništva, Hrvatska žena u iseljeništvu, Hrvatske katoličke misije, Hrvatsko iseljeništvo i Domovinski rat, Integracijski pristup, Diplomatski i konzularni poslovi, Useljenički modeli i Terenska nastava u iseljeništvu. Izborni su kolegiji iz iseljeničkog dijela studija (9): Hrvati u Australiji i Novom Zelandu, Hrvati u Južnoj Americi, Hrvati u Sjevernoj Americi, Hrvatski iseljenički mediji, Hrvatsko iseljeništvo i javno djelovanje, Identitet moliških Hrvata, Integracija hrvatskih useljenika, Knjižno nasljeđe zapadnougarskih Hrvata i Znameniti Hrvati u svijetu.