Jastrebarsko, 1879. – Washington, 1964.

Riješio hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji te odbio naciste i fašiste

Foto: Ullstein Bild/PIXSELL
Riješio hrvatsko pitanje u prvoj Jugoslaviji te odbio naciste i fašiste
29.11.2017.
u 09:54
U dramatičnim okolnostima raspada Jugoslavije, nacisti i fašisti predlažu proglašenje odcjepljenja Hrvatske pod njemačkom zaštitom, ali Maček to oštro odbija
Pogledaj originalni članak

Vladko Maček bio je hrvatski političar i pravnik, drugi predsjednik Hrvatske seljačke stranke i potpredsjednik Vlade Kraljevine Jugoslavije (1939. – 1941.). 

Poznatim sporazumom Cvetković – Maček iz 1939. uspio je u dogovoru sa Srbijom riješiti tzv. hrvatsko pitanje u tadašnjoj Jugoslaviji, stvorivši autonomnu Banovinu Hrvatsku, čije su granice obuhvaćale znatan dio teritorija današnje Bosne i Hercegovine i dio Srbije te je postao dopredsjednik u novoformiranoj jugoslavenskoj vladi. 

Ostao je zapamćen kao mudar i staložen političar, demokratskih pogleda i protivnik svakog totalitarizma, kako onog fašističkog, tako i onog boljševičkog. 

Vodstvo Hrvatske seljačke stranke preuzeo je nakon Radićeve smrti, međutim pravi lider postao je tek 1935. kada je na izborima, kao nositelj liste Udružene opozicije, dobio gotovo sve hrvatske glasove, a sličan uspjeh ponovio je i 1938. godine.

To je nagnalo kneza Pavla da posluša preporuke europskih vlada kako je u interesu Jugoslavije i mira u Europi da s hrvatskim vodstvom dogovorno riješi konfliktno hrvatsko pitanje. 

Izbijanjem Drugog svjetskog rata, u Beogradu je 27. ožujka 1941. izveden generalski puč, pod krinkom odbacivanja Trojnog pakta, međutim njegova prava namjera bila je reorganizacija Jugoslavije i Banovine Hrvatske. 

U dramatičnim okolnostima raspada Jugoslavije, nacisti i fašisti predlažu proglašenje odcjepljenja Hrvatske pod njemačkom zaštitom, ali Maček to oštro odbija riječima: "Vi ćete izgubiti rat, a ja neću da hrvatski narod bude na strani poraženog fašizma!"

Kao protivnik svakog totalitarizma pa i komunističkog, 1945. godine odlazi u emigraciju, gdje je bio jedan od osnivača Međunarodne seljačke unije i njezin potpredsjednik. Ostao je vjeran svojim načelima, iako su mu neki predbacivali neodlučnost i oklijevanje. 

U izbjeglištvu piše svoja sjećanja koja su u Hrvatskoj objavljena 1992. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su 15. svibnja 1996. godine na zagrebačko groblje Mirogoj.    

 

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DU
Deleted user
12:31 30.11.2017.

Niti je riješio hrvatsko pitanje, niti je rekao ne nacistima. Kad se trebalo opredijeliti, znakovito je šutio.

DU
Deleted user
16:29 29.11.2017.

Iz povijesti se može svašta naučiti (ako se ne ograničimo samo na pamflete "svojih").