Pomorske nesreće oduvijek su izazivale pozornost u javnosti i bile su predmet opširnih novinskih izvještavanja. Ona najpoznatija o potonuću glasovitog parobroda "Titanic" opisana je u brojnoj literaturi, a bila je i izazovna tema u nekoliko filmova.
U našoj javnosti pomorske nesreće također su praćene s velikom pozornošću, jer su u njima redovito stradavali hrvatski mornari ili su među putnicima bili hrvatski iseljenici. To je bio slučaj i u velikoj pomorskoj nesreći putničkog parobroda "La Bretagne" prije 119 godina.
Ujutro 2. srpnja 1898. godine, otplovio je iz luke New York francuski parobrod put luke Havre u Francuskoj. Na njemu je bio 741 putnik i mornar, a među njima mnogo američkih Hrvata, od kojih su neki putovali u posjet svojima u domovini, a drugi se za stalno vraćali kući.
U noći s 3. na 4. srpnja parobrod je plovio uz obalu Nove Škotske kroz veliku maglu. Oko 5 sati ujutro opazili su mornari golemu jedrenjaču, koja se približavala silnom brzinom s lijeve strane parobroda. S broda su odmah počeli davati signale, ali bilo je prekasno.
Željezna jedrenjača "Cromatyshire" udarila je u "La Bretagnu" takvom snagom da je napravila veliki otvor blizu strojeva. Na parobrodu je nastala užasna vika i zapomaganje. Nakon nekog vremena nekoliko je čamaca za spašavanje plovilo u moru.
"La Bretagna" je potonula i povukla sa sobom veliki broj putnika. Neki od njih su se spasili na jedrenjači "Cromatyshire", a neki opet na parobrodu "Grecian" koji je na lice mjesta stigao tek poslijepodne i uz mnogo poteškoća odvukao oštećenu jedrenjaču "Cromatyshire" u luku Halifax.
Pri ovoj velikoj pomorskoj nesreći poginule su 552 osobe, a među njima šestero Hrvata i sedam Slovenaca. Utopio se i svećenik Anton Hodnik, poznat među našim ljudima u Calumetu u državi Michigan, koji se nakon tri godine boravka u Americi vraćao u domovinu da vidi majku i oca.
Na brodu je bilo 125 žena, od kojih se spasila samo jedna. To je bila A. D. Lucasse iz Plainvillea, u državi New York.
Prema izjavama preživjelih, bilo je očito da su mornari nastojali spasiti prvo svoj život, a nisu se dovoljno brinuli da putnicima priskoče u pomoć.
Kad se nesreća dogodila, mnogi su putnici skočili u more u pokušaju da se domognu čamaca, no kad se parobrod naglo nagnuo nastao je veliki vrtlog koji je za sobom povukao sve one koji su bili u blizini. Čim se more smirilo, više od 200 leševa plivalo je na površini.
Američki Hrvati, kad su čuli za tu tragediju, pokazali su svoju humanost i solidarnost. U svim većim mjestima Sjedinjenih Američkih Država skupljali su se milodari za unesrećene Hrvate s kobnog parobroda.
Spašeni Hrvati stigoše u New York 6. srpnja i parobrodom "La Touraine" ponovno su krenuli u Europu. Jedan putnik opisao je stradanje peteročlane obitelji. Otac je, naime, pokušao spasiti život sebi i svojoj supruzi. Najednom se njihovo troje djece uhvatilo za roditelje i posljedica toga bila je smrt cijele obitelji.
O toj teškoj nesreći dugo se vodila rasprava kod istražnog suda, ali bez ikakve koristi za unesrećene.
Prema pisanju hrvatskih iseljeničkih novina, naši ljudi hrabro su se ponijeli te su spasili i mnoge druge putnike.
Preživjeli Hrvati bili su prvi koji su čamcima stigli na kopno. Stanovnici Halifaxa dočekali su ih srdačno, okrijepili ih i dali im potrebnu odjeću.
Ivan Čizmić
Kad cete Vi Gospodo Novinari početi redigirati svoje članke? Šta je to...741 putnik i jedan mornar...?? Nije ni čudo da je brod potonuo :-)