Mirko Dražen Grmek

I dok je zauvijek 'odlazio', samo je razmišljao o interesima hrvatske dijaspore

Foto: Matica
I dok je zauvijek 'odlazio', samo je razmišljao o interesima hrvatske dijaspore
27.12.2018.
u 11:12
Jedna od njegovih posljednjih inicijativa, za koju se živo založio, bila je osnivanje hrvatskog kulturnog centra u Parizu
Pogledaj originalni članak

Mirko Dražen Grmek rođen je u Krapini 9. siječnja 1924. Bio je pitomac talijanske Vojne inženjerske akademije te časnik antifašističkog pokreta otpora u Italiji i Francuskoj. Doktor medicine postao je 1951., a 1958. godine doktor medicinskih znanosti iz područja povijesti medicine. Bio je docent, a zatim profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Na poziv francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja Grmek je 1964. otišao u Pariz gdje je 1971. na Sorboni stekao doktorat iz filozofije i humanističkih znanosti. 

Bio je gostujući profesor na sveučilištima u Berkeleyju, Los Angelesu, Cambridgeu (Mass.), Genevi, Lausanni i u Rimu. Bio je direktor Međunarodne škole za povijest znanosti te predsjednik Europskog centra za povijest medicine. Vitez Francuske legije časti postao je 1996. godine, a odlikovan je redom Danice hrvatske (1995).

Mirko Dražen Grmek nije samo veliki znanstvenik svjetskog ugleda nego je i cijeli život angažirani građanin i zauzeti hrvatski domoljub. U mladosti, nakon studija na torinskoj politehnici, pristupio je francuskom Pokretu otpora i bio u Savoji njegov časnik za vezu sa saveznicima.

Mladi ratnik i borac Pokreta otpora napisao je tada, u vrtlogu ratnih strahota, niz pjesama koje su njegovo posljednje djelo objavljeno nakon 55 godina u domovini. Ova činjenica pokazuje intelektualno i duhovno bogatstvo toga rijetkog, tada još mladog čovjeka. 

Nakon studija medicine u Zagrebu i započete profesure na Sveučilištu, put nosi slobodarski duh Mirka Dražena Grmeka izvan domovine jer se nije mogao ni htio podvrgnuti stegama ondašnjeg režima. U Francuskoj njegove znanstvene kvalitete dolaze do punog izražaja. Poslijediplomska nastava na pariškoj Sorboni, ali i u svim većim središtima znanosti u svijetu, znanstveni rad na području povijesti znanosti, pisanje knjiga te uređivanje brojnih časopisa i zbornika europskog i svjetskog značenja, donose mu brojna priznanja. 

Mirko Dražen Grmek ostaje do samog kraja svog života plodan znanstveni pisac, ali ni taj zauzeti rad ne sprečava ga da se aktivno angažira u obrani interesa Hrvatske i BiH, sve tamo od početka napada na te dvije države.

Kao jedan od osnivača Međunarodne hrvatske inicijative, koja okuplja 20-ak uglednih intelektualaca, znanstvenika i umjetnika u Europi i Sjevernoj Americi, Mirko Dražen Grmek sudjelovao je u njezinu radu i izjavama koje su bez valjana razloga počesto znale oneraspoložiti prošlu vlast. Prof. Grmek također je jedan od osnivača i inicijatora skupljanja hrvatske dijaspore u Francuskoj koja je 1990. godine osnovala Predstavničko vijeće hrvatskih ustanova i zajednica Francuske. Ova jedinstvena kulturna i etnička ustanova snažno je utjecala na francusko javno mnijenje, posebice na intelektualne krugove, u smjeru promjene stajališta i demontiranja klišeja o Hrvatskoj i BiH. 

Ugled Mirka Dražena Grmeka i vjerodostojnost njegove javne riječi i riječi njegovih boraca u toj zajedničkoj borbi za legitimne i pravedne hrvatske probitke bitno su pridonijeli ovim promjenama. Jedan od najuspješnijih pothvata u tom smislu bila je i knjiga pod naslovom Etničko čišćenje – povijesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologiji, koju je kolega i prijatelj Mirko Dražen Grmek zajedno sa mnom i Markom Đidarom napisao i objavio kod velikog pariškog izdavača Fayarda 1993. godine. 

Kraj života Mirka Dražena Grmeka, potpuno svjesnog svoga fizičkog kopnjenja, protekao je u znaku brige i dobrote za hrvatsku zajednicu u Francuskoj i za interes dobrog predstavljanja Hrvatske u svijetu. Tako je jedna od njegovih posljednjih inicijativa, za koju se živo založio, bila osnivanje hrvatskog kulturnog centra u Parizu koji bi vodila i održavala hrvatska dijaspora i koji zbog toga ne bi mogao biti smatran kao pristrana, produžena ruka bilo koje od dviju matičnih država Hrvata. 

Plemenitost srca i veličina duha ovog znanstvenika, hrabra čovjeka i privrženog domoljuba ovime su samo zaključile spiralu njegova bogatog pozemljarstva. 

Nakon duge i teške bolesti, umro je 6. ožujka 2000. u 77. godini života u Parizu. Pokopan je 9. ožujka, također u Parizu.


Neven Šimac, 2000.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

RE
RebeccaGeorge
11:04 29.12.2018.

Donosim 86 dolara na sat radeći od kuće. Bio sam šokiran kad mi je susjed rekao da je u prosjeku 95 dolara, ali vidim kako sada radi. Osjećam toliko slobode sada da sam svoj šef. učini to..........>>>>> www.WebJob33.Com