"Iz hrvatske renesansne baštine: Od Marka Marulića do Marina Getaldića" naziv je znanstvenog predavanja održanog u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču.
Marka Marulića, srednjovjekovnog domoljuba i Europejca predstavila je prof. dr. sc. Sanja Vulić, redovita profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a Marina Getaldića i njegov pogled u nova doba dr. sc. Marijana Borić, matematičarka, fizičarka, filozofkinja i povjesničarka znanosti te voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu" pri HAZU.
Prisutne je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, istaknuvši kako joj je želja bila predstaviti Bečanima pomalo zaboravljene hrvatske velikane – Splićanina Marka Marulića (1450. – 1524.) i Dubrovčana Marina Getaldića (1568. – 1626.), zahvalivši znanstvenicama iz Zagreba na upriličenom predavanju.
"Marka Marulića željela sam predstaviti kao predstavnika hrvatskog latiniteta i humanizma te preteču renesanse, i kako u naslovu stoji – srednjovjekovnog domoljuba i Europejca. Važno mi je bilo pokazati na konkretnim primjerima kako je ovaj otac hrvatske književnosti gradio hrvatski književni jezik", rekla je prof. Vulić, istaknuvši kako je Marulić u svoje doba bio jedan od nositelja ideje hrvatske državnosti s biskupom Tomom Nigerom i hrvatskim banom Petrom Berislavićem. Podsjetila je i na Marulićevu vrlo veliku diplomatsku aktivnost i njegovo zalaganje da Europa pomogne Hrvatskoj u borbi protiv Turaka.
Ono što je publika imala priliku čuti je i Marulićev posebno složen život, razapet između obiteljskih obveza i nedostatka vremena za književno djelovanje.
"Zanimljivo je da je Marulić na razini ondašnje Europe bio ovjenčan književnom slavom zbog svojih latinskih djela, osobito djela 'Uputstvo za dobar život po uzoru na svece', koje je postalo bestseller, preveden na gotovo sve tadašnje zapadnoeuropske jezike, ali i moralističkom raspravom Evanđelistar", napomenula je prof. Vulić, dodavši kako su primjerci Marulićevih djela ne samo na latinskom nego i "Judita" na hrvatskom, nalaze u brojnim knjižnicama diljem Europe.
"Danas kada se stalno želimo dokazivati Europi, zaboravljamo da smo toj istoj Europi krajem 15. i početkom 16. stoljeća u potpunosti pripadali, a naši hrvatski velikani bili poznati i priznati", istaknula je prof. Vulić. Kao potvrdu toga navela i je kuriozitet kako je engleski kralj Henrik VIII, dok je još bio katolik, čitao Marulićeva djela, o čemu postoje i službene zabilješke.
Marulić je većinu svojih djela pisao na latinskom, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskom te nekoliko kratkih spisa na talijanskom jeziku. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među humanistima. U svojim se djelima nadahnjivao Biblijom i hagiografijom, ali i antičkim klasicima i crkvenim ocima te tadašnjim suvremenim zbivanjima i kršćanskim moralnim načelima.
Govoreći o hrvatskom velikanu Marinu Getaldiću, dr. Sanja Borić, voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu" pri HAZU istaknula je da je Getaldić zasigurno jedan od najvećih hrvatskih matematičara i fizičara koji je djelovao na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. I da je jedan od rijetkih hrvatskih velikana koji se školovao u svom rodnom Dubrovniku, za razliku od ostalih koji su odlazili u inozemstvo.
"Važno je znati da se Getaldić rodio u razdoblju kada matematika doživljava konceptualnu promjenu, kada se postupno oblikuje formula, što je početak moderne matematike", dodala je, napomenuvši da se je takva matematika, simbolički zapisana, mogla primijeniti u istraživanjima fizike, tehnike i drugih znanosti.
"To je bio važan korak u oblikovanju cijele moderne znanosti koja je presudno utjecala na modernizaciju društva", ustvrdila je dr. Borić.
Istaknula je kako je cilj njenog bečkog predavanja "predstaviti Getaldićeva matematička dostignuća, ali na kulturološki način", što je potom i učinila, vješto približivši "tešku" matematičku materiju prisutnoj publici. Iznijela je i zanimljivu činjenicu kako je Getaldić čak 20 godina prije nego glasoviti Galileo Galileji "matematizirao fiziku", te izdao rano djelo koje je oblikovao po uzoru na Euklidove elemente i tako se "trajno upisao u knjige razvoja povijesti znanosti".
"Našoj javnosti to nažalost nije dovoljno poznato", upozorila je dr. Borić, napomenuvši kako se Getaldićevo ime najviše spominje vezano uz optičku kuću u Getaldus. Istaknula je kako je Getaldić u tzv. Betinoj spilji na obiteljskom imanju u Dubrovniku izvodio i optičke pokuse, te kako se jedno njegovo dragocjeno zrcalo danas čuva u Pomorskom muzeju u Londonu. Dr. Borić je napomenula kako je Getaldić ostavio bogatu pisanu ostavštinu, sedam objavljenih djela, vrlo kompleksnih i razumljivih samo matematičarima.
"Važno bi bilo pokrenuti afirmaciju Getaldićeva nasljeđa među mladima i tako ih približavati i senzibilizirati za znanost", zaključila je voditeljica projekta "Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu".