Povodom 200. obljetnice od rođenja najznačajnijeg predstavnika bečke operete, skladatelja i dirigenta hrvatskog podrijetla Franza von Suppea (1819. Split-1895. Beč), početkom tjedna je na fasadi franjevačkog samostana na Trgu sv. Frane u Zadru ovom hrvatskom glazbenom velikanu otkrivena spomen ploča, djelo Nere Nejašmić Kozine iz PIN studija.
Otkrili su je zamjenik zadarskog župana Šime Mršić i gradonačelnik Zadra Branko Dukić nakon što ju je prethodno posvetio fra Ante Kekez, gvardijan franjevačkog samostana, izvijestio nas je dr. phil. Marijan Brajinović, osnivač i prvi predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva u Beču i ministarski savjetnik, koji je inicirao postavljanje spomen ploče u Zadru, a prethodno i u Splitu 1998. godine u suradnji Austrijsko-hrvatskog društva Beč i Hrvatsko-austrijskog društva iz Splita. Kako je dr. Brajinović rekao za Večernji list, nakon otkrivanja spomen ploče u Zadru, svečani program nastavljen je u arkadama samostana nastupom sopranistice Nele Šarić,koja je uz pratnju Blanke Aždajić na glasoviru izvela dvije Suppeove skladbe: „Salve Regina“ kao i kratki isječak iz operete „Zehn Mädchen und kein Mann“.
Glumac Duško Modrinić je pročitao dva pisma velikog glazbenika, koje je napisao poznatom zadarskom povjesničaru i franjevcu Donatu Fabijaniću , a iz kojih se, kako je napomenuo Brajinović, „iščitava velika ljubav i povezanost umjetnika s gradom njegova djetinjstva“. Franz von Suppe rođen je u Splitu i s pet mjeseci doselio je u Zadar gdje je živio do svoje sedamnaeste godine. Nakon toga je otišao u Beč, u kojem je stekao svjetsku slavu rekla je na svečanosti Melita Ivković, ravnateljica Koncertnog ureda Zadar koji je, između ostalog, kako nas je izvijestio dr. Brajinović, organizirao po školama natječaj pisanja uradaka na temu Franz von Suppe, a najbolji su radovi nagrađeni.
O tome kako je oživotvorena njegova ideja da se Suppeu u Zadru postavi spomen ploča dr. Brajinović nam je rekao: „Pozitivno je i hvale vrijedno da su se Grad Zadar i zadarsko Sveučilište priključili ovoj inicijativi da u ime Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji bude postavljena spomen ploča ovom hrvatskom glazbenom velikanu. Time je nastalo kolosalno čašćenje ovog glazbenika koji je svoje prve glazbene korake počeo u Zadru, a koje ima više „otaca“, kao što su Koncertni ured Grada Zadra, Hrvatski svjetski kongres u Austriji i Grad Zadar. Zadar je time postao bogatiji za još jednu kulturnu znamenitost koja ukazuje na velikog glazbenika koji je stanovao tik uz crkvu sv. Donata, samo par metara od mjesta gdje se održavaju Donatske večeri. A to sigurno nije slučajnost“.
Dr. Brajinović je dodao kako Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču nije htjelo iz njemu nerazumljivih razloga odnosno nespremnosti financijske naravi upustiti se u realizaciju njegove ideje o postavljanju spomen ploče, te je zahvalan Hrvatskom svjetskom kongresu u Austriji da je to učinio i tako uveličao obilježavanje 200. obljetnice rođenja Franza von Suppila, koja je prošle godine obilježena nizom kulturnih priredbi i događaja. „Ideja je pala na plodno tlo jer je doc. dr. sc. Katica Burić-Ćenan s zadarskog Sveučilišta odmah obećala podržati realizaciju ovog projekta. Sretna je okolnost i to da je i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Zadra Dina Bušić diplomirana muzikologinja, te je u godini obilježavanja 200. obljetnice Suppeovog rođenja docentica Burić-Ćenan organizirala Okrugli stol u Austrijskoj biblioteci Dr. Alois Mock s 12 predavanja o životu i djelima hrvatskog glazbenog velikana.
Predavač iz Austrije bio je dr. Andreas Weigel, koji je kratko prije toga objavio monografiju o Franzu von Suppeu s mnoštvom novih podataka o glazbeniku“, ispričao nam je dr. Brajinović, pobrojavši još neka druga događanja u čast Suppeove obljetnice održana lani, kao što je nastup Zbora HRT-a pod ravnanjem Tomislava Fačinija sa Suppeovom „Missom Dalmaticom“ u zadarskoj katedrali povodom Dana Grada Zadra. „Franz von Suppe skladao je svoju „Missu Dalmaticu“ za troglasni zbor i orgulje kao 15-godišnjak, a praizvedena je u franjevačkoj crkvi u Zadru još davne 1.832.godine, godini u kojoj je njegova majka odlučila otići u Beč“, rekao je dr. Brajinović.
Što se tiče Franza von Suppea, kojeg mnogi smatraju „ocem bečke operete“, a čija je čežnja za Zadrom, gradom njegova djetinjstva prepoznatljiva u mnogim njegovim djelima, dr. Marijan Brajinović, bečki Hrvat i povratnik u Zadar je ustvrdio kako „u Austriji postoji više spomen ploča kao i nekoliko ulica nazvanih po Franz von Suppeu, te da bi bilo lijepo da i Grad Zadar po ovom glazbeniku svjetskog glasa i hrvatskih korijena, koji je svoje prve korake napravio u Zadru, imenuje jednu od svojih ulica“. Poznavajući agilnog dr. Brajinovića, novi projekt očito je na pomolu!
Franz von Suppé rođen je 18. travnja 1819. u Splitu. Otac mu je bio civilni službenik u službi Austro-Ugarskog Carstva. Poznat je kao jedan od najznačajnijih skladatelja opereta u povijesti. Djetinjstvo je proveo u Zadru gdje je i stekao osnovno glazbeno obrazovanje te počeo vrlo mlad skladati. Svirao je harmoniku i flautu, svoj najdraži instrument. Godine 1835. u crkvi sv. Frane u Zadru praizvedeno mu je djelo »Missa Dalmatica.« Nakon smrti oca, s majkom seli u njezin rodni Beč gdje ubrzo germanizira ime te nastavlja glazbeno školovanje. S školovanjem završava 1840. te počinje raditi za Franza Pokornog, ravnatelja nekolicine kazališta u Beču i okolici. Umro je u istom gradu 1895. te je tamo i pokopan.
Tijekom života Suppé je povremeno posjećivao rodnu Dalmaciju. Njegov oratorij »Extremum Juditium« praizveden je 1860. u Zadru za vrijeme jednog od tih posjeta. Zanimljivo je da je radnja njegove operete »Das Matrosen Heimkehr«, prvi put izvedene 1885. u Hamburgu, smještena na otoku Hvaru. Suppé je napisao nekih 30 opereta i oko 180 drugih scenskih djela. Neke od tih opereta, kao npr. »Lijepa Galathea« iz 1865, »Fatinitza« iz 1876. te »Boccaccio« iz 1879., izvode se i danas. Operete Boccaccio i Donna Juanita izvedene su i u Metropolitan Operi u New Yorku, ali nisu postigle veći uspjeh u Sjedinjenim Državama. Peter Branscombe, engleski akademik koji je često pisao o kulturnoj povijest Austrije nazvao je Suppéovu pjesmu »O du mein Österreich« austrijskom drugom himnom. Zanimljivo je i da su njegove skladbe korištene u animiranim filmovima o Zekoslavu Mrkvi, Popaju i Mickey Mouseu. Franz von Suppè –spomen-ploča Kratko poslije smrti Franz von Suppè 1895 je gradska uprava Splita donijela odluke da mu se postavi spomen-ploča na rodnoj kući.
Tek 1998 je u uskoj suradnju Austrijsko-Hrvatskog društva Bec i Hrvatsko –Austrijskog društva Split uz pomoć grada Split postavljenja spomen-ploča, koja je obećana prije 10. godine. Ideja za obilježavanja 200.obljetnice rojenja Suppè ponovo dolazi iz Beca.Pošto Austrijsko-Hrvatsko društvo nije iz nerazumljivih razloga htjelo pokrenuti ovu ideju, osnivač i prvi predsjednik istog društva se obraća Hrvatsko svjetskom kongresu u Austriji, čiji je inicijator , suosnivač i prvi predsjednik za Austriju, te ih zamolio da stanu iza ove ideje. Ideja je pala na plodno tlo jer je na sveučilištu zaposlena docentica Kata Burić-Čenan, odmah obećala podržati realizaciju projekta. Sretna okolnost je da je i savjetnica za kultura grada Zadra Busić muzikolog, te je u godini 200. obljetnice rojenja spomenuta docentica dr, Kata Burić-Čenan organizira „Okrugli stol“ u prostorijama Austrijske biblioteke „Dr. Alois Mock“ s 12 predavača o radu i djelo velikog glazbenika.
Iz Austrije je održao predavanje dr. Andreas Weigel, koji je kratko prije toga objavio monografiju o Franz von Suppè sa puno novih podataka o glazbeniku. Također, Koncertni ured dogovorio je sa Zborom HRT-a i dirigentom Tomislavom Fačinijem izvođenje Suppeove Mise Dalmatice u studenom povodom Dana Grada Zadra 2019 u zadarskoj katedrali. Prošle godine je u Zadru povodom 200. Obljetnice rojenja jednog od vodećih skladatelja bečke operete, a mnogi ga smatraju „ocem austrijske operete“, stekao je njegove glazbene fundamente u Zadru,Jedan od učitelja mu je bio zadarski skladatelj i voditelj Katedralnog zbora Giovanni Cigale, dok kod kapelnika vojne glazbe učio instrumente te je posto je kao petomjesečna beba došao s roditeljima iz Splita.. Već 1832. Suppè komponira „Missa dalmatica“ (za troglasni muško zbor i orguljskoga se izvodi 1835 u Franjevačkoj crkvi u Zadru, dakle u godine kad se njegova majka odlučuje ici u Bec.
Dorađena ja „Missa dalmatica“ 1877. te je potom 12.4. 1891. ponovo izvedena ali ovaj put u katedrali u Zadru i to prigodom blagosivljanja zvonika katedrale sv. Stošije. Očito je Suppè, koji je još kao dječak htio svome zbor podariti jedno značajno djelo. Jos jedno glazbeno djelo je započeo Suppè skladati u Zadru i to njegovu prvu operetu „Il pomo“.koje jr uz pomoć školskih kolega praizvesti u roditeljskom domu.Libreto je napisao njegov prijatelj Giuseppe Sabalich stariji. Njegove veze s gradom njegova djetinjstva govore jako puno. Zadarskom filharmonijskom društvu je posvetio nekoliko skladbi, a za uzvrat je u Zadru 28. lipnja 1860. praizveden njegov oratorij „Extremum Juditium“ za solo, orkestar i orgulje. Suppè je slao partiture svojih skladbi koje je sam prepisivao, kao i nekih drugih kompozitora, koje su potom izvodili glazbenici Gradske i Vojne glazbe..Njegova najpoznatija djela su izvedena u zadarskom kazalištu „Theatro Nuovo“ Krako poslije svjetskih izvedbi (Boccacio 1880 ili Donna Huanita po godina kasnije kao i 1888.
Čežnja za gradom njegova djetinjstva je povod za djelo za četveroglasni zbor „Wiedersehn“, koju je posvetio zadarskoj Filharmoniji sa posvetom na naslovnoj stranici partiture, sto se danas čuva u državnom arhivu u Zadru. U zbirci muzikalija,kutija 64. Više autografa od Suppè-a je kao „Fatinitza –Marsch sačuvano u Državnom arhivu Zadra. Samo postavljanje spomen-ploče na uspomenu 200. obljetnice rojenja je postavljeni 19.10.2020. u Zadru na fasadi Franjevačkog samostana. Zamjenik župana gosp.Šime Mršić kao i gradonačelnik Zadra dr. Branko Dukić su poslije posvete od strane gvardijana Franjevačkog samostana fra Ante Kekeza svečano otkrili spomen-ploču. Potom je uslijedio kulturni dio svečanosti u arkadama samostana. Operna pjevačica Nela Šarić je uz glazbenu pratnju na glasoviru otpjevala “Salve Regina” kao i kratki isječak iz opere “Zehn Mädchen und kein Mann” a glumac Duško Modrinić je pročitao dva pisama velikog glazbenik iz kojih se iščitava velika ljubav i povezanost umjetnika s gradom njegova djetinjstva. I sa Koncertni ured na čelu s Melitom Ivković je organizirao po školama natječaj pisanja uradaka na temu Franz von Suppe, a najbolji radovi su nagrađeni.
Pozitivno je da se Grad Zadar i Sveučilište Zadar priključili inicijativi Marijan Brajinović da u ime Hrvatskog svjetskog kongresa Austrije bude postavljena spomen-ploča velikom hrvatskom glazbeniku. Time je nastalo kolosalno čašćenje glazbenika koji je svoje prve glazbene korake stekao u Zadru. Ova čašćenja time ima više otaca, kao sto su Koncertni ured Grada Zadra, Hrvatski svjetski kongres Austrije i Grad Zadar što je pohvalno i pozitivno Time je grad Zadar postao bogatiji za jednu kulturnu znamenitost koja ukazuje na velikog glazbenika koji je stanovao tik u crkvu sv. Donata,samo par metara od mjesta gdje se održavaju Donatske večeri. To sigurno nije slučajnost. U Austriji postoji vise spomen-ploča kao i nekoliko ulica nazvanih po Franz von Suppe, te je red da i Grad Zadar imenuje jedno od ulica po glazbeniku svjetskog glasa koji je svoje prve glazbene korake napravio upravo u Zadru.