"Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne siromaštva. Naša istraživanja upućuju na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija pri vrhu su motiva koji su utjecali na iseljavanje."
Jedan je to od zaključaka istraživanja objavljenog u djelu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku – gubimo li Hrvatsku?". Ta knjiga, ali i teška demografska situacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bile su neke od tema Argumenata Hrvatskog katoličkog radija.
Spomenuto reprezentativno istraživanje na 1200 hrvatskih iseljenika u Njemačkoj proveo je dr. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. On je u emisiji na pitanje "Gubimo li Hrvatsku?" odgovorio da za sada još ne gubimo Hrvatsku, ali gubimo Hrvate: "Pogledajte kako je Srbija izgubila Kosovo. To je dio istog procesa u kojem se prvo prazne Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su popunjavali Hrvatsku, a onda se umanjuje vitalnost hrvatskog naroda u Hrvatskoj, a svi procesi poslije toga su već strateški isplanirani."
U emisiji je gostovao i dr. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. On je naglasio da postoji više demografskih procesa koji čine štetu našem narodu i našoj državi.
"Ovaj posljednji val iseljavanja jedan je od težih udaraca koje smo zadobili, a uz već dugo prisutne negativne procese i veći broj umrlih nego rođenih, svakako ćemo se jako teško oporaviti kao država, naročito ako se pod hitno ne počnemo ozbiljno baviti politikom, s kojom možda i nepovratno kasnimo, a koja se odnosi na te procese", napomenuo je Strmota.
Više je čimbenika koji dovode do iseljavanja, ali postoje i vanjski faktori, nastavlja dr. Jurić i dodaje da je veliki dio iseljavanja socijalno nastao, posebno pod utjecajem medija te upozorava: "Znamo da su velika pokretanja ljudi i stanovništva uvijek planirana i upravljana. Ako vam u tri-četiri godine iseli sedam posto stanovništva, to nije nešto što se događa slučajno!"
Dr. Marin Strmota zaključio je da su ulaganja u ljude i populacijska politika jako važne. Međutim, naglasio je da samo izvršna vlast može preokrenuti trendove, a trenutačno je to teško izvedivo s obzirom na nered u državnoj upravi, neusklađenost više politika, nepovezanost s proračunom i nedostatak strateških ciljeva.
U emisiju se telefonom uključio i posebni savjetnik za demografiju predsjednice Republike Hrvatske prof. dr. Anđelko Akrap i predložio niz mjera, poput izrade projekcije kretanja broja stanovništva za 50 ili 60 godina unaprijed. Nakon toga spomenuo je primjenu posebnih i hitnih postupaka, ali i niz međusobno usklađenih mjera kako se ne bi poništavale. S obzirom na to da je omjer zaposlenih i umirovljenika izrazito nepovoljan, kako je rekao, jedino povećanje broja novorođene djece može, ali tek u višedesetljetnom ciklusu, dovesti do poboljšanja stanja.